Korisnici kredita koji su valutnom klauzulom vezani za švicarski franak uskoro bi mogli da odahnu, iako je na kursnim listama ta valuta zabilježila tek neznatan pad.
Na sjednici Stalnog odbora za finansijsku stabilnost BiH, koja je održana 18. augusta, prvi put je pokazana namjera da se pomogne građanima kojima je "švicarac" postao noćna mora.
Po uzoru na Hrvatsku i još neke zemlje iz okruženja, i u BiH je na pomolu slično rješenje. Stalni odbor za finansijsku stabilnost predložio je komercijalnim bankama da korisnicima tih kredita zamrznu kurs švicarskog franka na 1,5678 maraka za jedan švicarski franak, koliko je iznosio 31. decembra prošle godine.
Još je neizvjesno da li će se to zaista i ostvariti, a upitno je i da li će takvo rješenje odgovarati korisnicima švicarskih kredita.
Ako predložena rješenja postanu obavezujuća za banke, onda je sasvim izvjesno da korisnici kredita od toga neće imati skoro nikakvu korist. Evo i zašto.
U drugom zaključku sa prošlog zasjedanja odbora jasno piše ovako: "da se razlika do stvarnog kursa obračunava i posebno evidentira (tzv. balon) sa kamatnom stopom koja će biti definisana u dogovoru sa bankama".
Međutim, tek četvrti zaključak na najbolji način objašnjava razloge za sumnjičavost, jer tu jasno piše: "Otplata `balon kredita` slijedila bi nakon otplate glavnog kredita, a najduže na rok od pet godina".
Iz ovoga se opravdano nameće zaključak da je korisniku kredita potpuno svejedno da li će kursnu razliku plati sada ili pošto otplati glavnicu. Ako to uradi sada, bit će makar pošteđen kamate koju bi mu banka zaračunala u slučaju da kursne razlike ostavi za kasnije.
Predloženi zaključci Odbora za finansijsku stabilnost BiH tako nisu ništa drugo nego jedna vrsta reprograma. Sličnu mogućnost građani BiH već odavno imaju u svim bankama, ali opšte je mišljenje da to za njih nije rješenje.
Interesantno je da u svoj ovoj priči niko i ne spominje mogućnost da bi se banke možda trebale da odreknu dijela zarade od kursnih razlika koju su inkasirale divljanjem švicarskogg franka. Najprostijom računicom sigurno bi došli do podatka o velikoj zaradi.
Osim toga, niko ni u Stalnom odboru za finansijsku stabilnost BiH i ne razmišlja o tome ko je kriv zbog nevolja građana koji su podigli te švicarske kredite.
Zvaničnici obično optužuju građane što o kursnim razlikama nisu razmišljali kada su potpisivali ugovor o kreditu.
Ne kažu da je za sadašnje finansijske muke stanovnika BiH zbog divljanja kursa švicarskog franka mnogo odgovornija država ili da budemo precizniji - Centralna banka BiH, entitetske Agencije za bankarstvo, pa i ovaj Stalni odbor za finansijsku stabilnost koji su dozvolili bankama da u BiH plasiraju kredite sa valutnom klauzulom.
Možda vas zanima
