Kako reformirati sistem PDV-a i učiniti ga pravednijim: Produžiti obračunski period i rok plaćanja
"Mali poduzetnici su u pravu kad traže da plaćaju PDV tek kad naplate prodaju svojih proizvoda ili usluga, a ne da obvezno plate državi PDV neovisno o tome hoće li uspjeti ikad naplatiti svoje prodane proizvode. Čak se i u zemljama s visokim dohotkom vodi računa o olakšavanju tereta za male poduzetnike, odnosno male firme, a kamoli u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. To olakšavanje se provodi na tri načina: izuzeće od PDV režima, olakšavanje obračunavanja PDV-a i olakšavanje knjiženja, administriranja i plaćanja PDV-a. Međutim, pri realiziranju ovih inicijativa treba povesti računa o ekonomskim i fiskalnim učincima po privrednike i državu, jer postoje dva ključna ishoda vezana za inicijativu - pomoć malim privrednicima s jedne strane ali i šteta javnom sektoru zbog smanjenja poreznih prihoda s druge strane", kaže Domljan.
Više posla za računovodstvo
Odmah treba dodati da se efekt prelaska s fakturirane na naplaćenu realizaciju neće uopće osjetiti kod nekih djelatosti, pošto one odmah naplaćuju svoje prihode: prijevoz, ugostiteljstvo, trgovina na malo...
"Pri prelasku s fakturirane na naplaćenu realizaciju treba imati u vidu i utjecaj na računovodstvo, jer je računovodstvena procedura kod PDV-a na temelju naplaćene realizacije kompliciranija. Mora se voditi zasebno računovodstvo - ono po naplaćenim računima, uz ono po obračunskom sistemu. To zasigurno traži više vremena i energije (više obrazaca, više knjiga i sl.) za vođenje knjigovodstva, pa time i više troškove za firme. Nema dvojbe da je bh. sistem PDV-a konzervativan i rigidan. Konzervativan je jer su pri njegovom uvođenju izabrani najkonzervativniji elementi PDV sistema, tj. oni najprihvatljiviji za državu, nauštrb prihvatljivosti za poslovni sektor. Za razliku od BiH, kod koje se porez plaća do desetog u mjesecu, tipična EU praksa je do 20. u mjesecu, a postoji i praksa pojedinih zemalja da se plaća i do 10. odnosno 15. u slijedećem mjesecu, tj. 40 odnosno 45 dana po isteku obračunskog razdoblja", pojašnjava on.
Također, u Evropi postoje različite prakse dužine obračunskog razdoblja. Kod nekih zemalja, kao i kod BiH, to razdoblje iznosi mjesec, no ima zemalja kod kojih iznosi dva, tri, četiri ili šest mjeseci.
"Nadalje, postoje i različiti pragovi za način obračuna PDV-a. Pored praga za ulazak u sistem (koji kod BiH iznosi 50.000 KM) postoji i prag koji odvaja obračunavanje PDV-a po naplaćenoj realizaciji od PDV-a po obračunatoj realizaciji. Taj prag se kreće oko 400.000-500.000 eura kod nekih zemalja članica EU, pa bi kod BiH mogao iznositi oko 500.000 KM. Ako se to ne bude primjenjivalo trajno, moglo bi na neki određeni rok, recimo od deset godina, kao što je to slučaj kod Meksika. Kad mali poduzetnici u BiH zapadnu u probleme nelikvidnosti, isplati im se uzeti kredit kod banke i platiti PDV, jer time zamjenjuju teži teret lakšim. Naime, zatezna kamata za neplaćanje PDV-a iznosi 0,04 posto dnevno, što je visoko i treba biti sniženo na nivo bankovne kamate", kazao je.
Olakšati poziciju malim kompanijama
I prema sistemu PDV-a vidi se koliko je teška pozicija privatnih spram javnih kompanija. Vlast daje 'dozvolu' za neplaćanje PDV-a samo javnim kompanijama, a ne i privatnim.
"Kad javna firma traži povrat PDV-a, nema problema, a kad privatna firma traži povrat PDV-a, šalju se horde inspektora da 'provjere' stanje. Kazne za neplaćanje PDV-a (500 KM) se prakticiraju kod privatnih kompanija, ali ne i kod javnih. Treba imati u vidu i utjecaj PDV-a na neobuhvaćenu ekonomiju. Olakšavanje fiskalnog tereta omoguava poduzetniku urednije plaćanje poreza i smanjuje njegovu motiviranost za emigiranje u podzemlje. Promatrano na nivou ekonomije, to vodi proširenju porezne osnove i povećanju poreznih prihoda. I porezni moral će biti na višem nivou", kazao je.
Nastavlja kako je dobar primjer Meksiko koji je 2014. godine uveo novi režim plaćanja poreza za male porezne obveznike tj. pojedince koji vrše poslovne aktivnosti prodaje robe i usluga za koje nisu potrebne kvalifikacije uz uvjet da dohodak ne prelazi 190.000 KM (dva miliona peza). Ti porezni obveznici s dohotkom manjim od 10.000 KM godišnje mogu se prijaviti za oslobađanje od PDV-a tokom 10-godišnjeg perioda, pa u prvoj godini oslobađanje iznosi 100 posto, u drugoj 90 i u desetoj godini 10 posto.
"Ono što treba napraviti u BiH jeste produžiti obračunski period s jednog na tri mjeseca i rok plaćanja PDV-a s 10. na recimo 30. u mjesecu te uvesti prag za prelazak sa sistema obračunate na sistem naplaćene realizacije koji bi mogao iznositi oko milion KM", zaključio je profesor Vjekoslav Domljan.
