|

Bezakonje na 60 posto FBiH: Bespravna sječa sveprisutna, štete milionske

Bezakonje na 60 posto FBiH: Bespravna sječa sveprisutna, štete milionske
95
Piše: M. Ć.
28.2.2017. u 19:03
108
komentara
95

dijeljenja
Bezakonje na 60 posto FBiH: Bespravna sječa sveprisutna, štete milionske Foto: Ilustracija
S obzirom na to da Federacija BiH već skoro osmu godinu nema krovnog akta kojim bi regulisala upravljanje polovinom vlastite teritorije, odnosno nema Zakon o šumama, stanje u ovoj oblasti je, blago rečeno, alarmantno.
Bespravna sječa i nezakonito zauzimanje šumskog zemljišta uzeli su maha više nego ikada, pojavile su se brojne biljne bolesti, otežan je rad šumske inspekcije, a štete se već odavno mjere u milionima. Novi Nacrt Zakona o šumama FBiH, kojim se planira urediti poluanarhično stanje u ovom resoru, prošao je parlamentarnu proceduru i trenutno je u fazi javne rasprave. O odredbama Zakona razgovarali smo sa Šemsudinom Dedićem, ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.

Šume i šumska zemljišta u Federaciji BiH čine skoro 60 posto ukupne površine. Samo taj podatak dovoljan je da održivo upravljanje i gospodarenje šumama i šumskim zemljištem predstavi kao nesumnjiv vitalni državni interes. Međutim, još od 27. novembra 2009. godine, kada je Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim dotadašnji Zakon o šumama FBiH, veći bh. entitet nema novog Zakona o šumama, iako je period od 2009. do 2015. godine obilježilo nekoliko prijedloga (prednacrta, nacrta), koji nažalost nisu dobili potrebnu podršku iz raznoraznih razloga.

Bez zakona: Bespravne sječe, osiromašenje šuma, nema pošumljavanja



Gdje je bio problem i zbog čega Zakon o šumama nije donesen ni nakon toliko godina, upitali smo Šemsudina Dedića, federalnog ministra u čijem se resoru nalazi oblast šumarstva.

"Presudom Ustavnog suda Federacije iz 2009. godine prestala je primjena Zakona o šumama koji je donesen 2002. godine i koji je na teritoriji Federacije BiH u pogledu organizacije u oblasti šumarstva i finansiranja skoro u potpunosti implementiran. Ovakvom situacijom došlo je do blokade u daljnjem razvijanju i održavanju institucija te se stvorila mogućnost za poduzimanje određenih nezakonitih radnji na terenu", kaže Dedić.

Zbog pravnog vakuuma na nivou FBiH, do 2011. godine na snazi je bila Uredba o šumama, a kantoni su u međuvremenu donijeli svoje zakone o šumama po kojima gospodare tim resursom. Dedić ističe da je cilj novog Zakona uvesti red u ovu oblast, zaštititi šume, povećati transparentnost i omogućiti održivo upravljanje ovim prirodnim resursom.

Iz razloga što to već godinama nije rađeno, nastale su višestruke štete.

"Osiromašenje šuma u svim segmentima, ogromne bespravne sječe, osnovni desetogodišnji planovi u šumarstvu se ne izvršavaju, odnosno, ne izvršavaju se radovi biološke reprodukcije šuma, kao sto je: pošumljavanje, popunjavanje, njega i čišćenje šumskih kultura, proizvodnja šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala, prorjeđivanje sastojina, sanacija požarišta, prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, rekonstrukcija i konverzija izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka, zaštita šuma, projektovanje, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje šumske infrastrukture", pojašnjava ministar.

Šemsudin Dedić Šemsudin Dedić


Šumska preduzeća sijeku najbolju šumu



Slično stanje zabilježeno je i u šumskim privrednim društvima i drvoprerađivačkim preduzećima u Federaciji BiH.

"Preduzeća su uglavnom opterećena sa velikim brojem radnika, tako da sječivi etat kojima raspolažu preduzeća, nije dostatan za podmirivanje svih troškova i obaveza. Zbog toga sva preduzeća rade u šumama visoke vrijednosti i zanemaruje se rad u ostalim kategorijama šuma, što ima nesagledive posljedice po šume u Federaciji BiH", ističe sagovornik.

Prema njegovim riječima, drvna industrija je, s druge strane, u prošloj godini ostvarila veći izvoz za 12,1 posto u odnosu na 2015. godinu, a u strukturi tog izvoza najveće učešće ima proizvodnja viših faza prerade drveta i proizvodnja namještaja, koja iz godine u godinu raste.

Nacrt Zakona o šumama FBiH prošao je parlamentarnu proceduru i trenutno traje javna rasprava. Na pitanje kako Vlada FBiH kao predlagač planira regulirati i unaprijediti ovu oblast, Dedić ističe da je Zakonom jasno precizirana nadležnost, obaveze, ali i odgovornosti.

"Zakonom se prvenstveno štiti šuma i šumsko zemljište i osigurava trajnost gospodarenja. Veliki, ako ne i najveći problem Zakona o šumama iz 2002. godine je što je postojala mogućnost prebacivanja odgovornosti na drugog po pitanju čuvanja i zaštite šuma. U novom Nacrtu zakona o šumama precizno je istaknuto ko upravlja, ko gospodari i čuva, a ko vrši nadzor nad obavljanjem poslova u šumarstvu, kao i sankcije za nepostupanje po propisu", pojašnjava Dedić, dodajući da uloga Federalne uprave za šumarstvo novim odredbama Zakona nije umanjena.

Novi Zakon: Federacija BiH vlasnik, kantoni i lokalne zajednice upravljaju šumama



S obzirom na to da je javnost u proteklom periodu ponajviše insistirala na pitanju vlasništva i gospodarenja šumama, ministra smo upitali da li će se kantonalni Zakoni o šumama "ugraditi" u okvirni federalni i ko će, ustvari, gospodariti šumskim bogatstvima u FBiH prema novom Zakonu, Federacija BiH ili kantoni.



"Kantonalni zakoni se trebaju uskladiti sa federalnim zakonom. Državnu šumu i šumsko zemljište po pitanju vlasništva zastupa Federalno ministarstvo, a ono zajedno sa kantonalnim ministarstvima i jedinicama lokalne zajednice, u skladu sa ovim zakonom, upravljaju ovim resursom. Državnim šumama i šumskim zemljištem na području kantona gospodarit će jedan korisnik šuma koji je odgovoran i za čuvanje šuma, a iznimno propisani su i uslovi za eventualno osnivanje novog šumsko-privrednog društva u skladu sa elaboratom o ekonomskoj opravdanosti formiranja istih", pojašnjava ministar.

Naknade za korištenje šuma: Veća sredstva lokalnim zajednicama



Kada je riječ o naknadama za korištenje šuma i poziciji lokalnih zajednica u tom kontekstu, ministar Dedić objašnjava tačan omjer prema kojem bi se naknade raspoređivale novim Zakonom.

"Naknada za korištenje državnih šuma iznosi 8 posto od prihoda ostvarenog prodajom šumskih drvnih sortimenata, računajući cijenu drveta na panju u skladu sa cjenovnikom i prihod od nedrvnih šumskih proizvoda i plaća se 1 posto namjenski prihod Federaciji BiH, 1 posto kantonu i 6 posto na račun lokalne samouprave. Naknadu za korištenje šuma uplaćivat će direktno korisnik šuma na račun lokalne zajednice do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, a na temelju izdatih računa za šumske drvne sortimente. To je bila jedna od osnovnih primjedbi lokalnih zajednica na Nacrt zakona, kao i primjedba određivanja osnovice za obračun naknade, što će se jasnije odrediti nakon provedene javne rasprave", govori Dedić.

On ističe da je niz prednosti novog Zakona o šumama u odnosu na onaj iz 2002. godine, koji je i proglašen neustavnim, podcrtavajući jasno preciziranje svih nadležnosti i odgovornosti te sankcije u oblasti šumarstva za nepoštivanje propisa.

Dodaje i da će se novim Zakonom šume kestena, kao i pojedine vrste drveća u šumama, zaštititi na način da će za njih važiti poseban režim gospodarenja, preciznije bit će proglašene zaštitnim šumama ili šumama sa posebnom namjenom.
Prijavi grešku


Komentari (108)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...