Direktor Raiffeisen BANK BiH
0

Michael Mueller: "U ovoj godini nećemo imati povećanje kamatnih stopa"

Razgovarao: Adis Karadža
Michael Mueller, direktor Raiffeisen BANK
Michael Mueller, direktor Raiffeisen BANK
Nedavno je Raiffeisen bank BiH objavila podatke o svojim poslovnim rezultatima tokom protekle godine, u kojoj je po aktivi prednjačila među bankama koje posluju u BiH, dok je u odnosu na 2008. godinu zabilježen pad ukupnog profita od 69,63 posto. Sa direktorom Raiffeisen bank BiH Michaelom Muellerom razgovarali smo o poslovnim rezultatima banke, posljedicama ekonomske krize, mogućnosti ukidanja žiranata prilikom kreditiranja i očekivanjima u tekućoj godini.

U toku 2009. godine Vaša banka zabilježila je pad ukupnog profita od 69,93 posto u odnosu na prethodnu godinu. Da li možete biti zadovoljni rezultatima s obzirom na teško ekonomsko okruženje i krizu koja je pogodila i bankarski sektor?

Kao što ste i naveli u Vašem pitanju, uzimajući u obzir ekonomsko okruženje u protekloj godini, možemo reći da sve kompanije koje su ostvarile profit trebaju biti zadovoljne svojim rezultatima poslovanja. Mi smo, naravno, zadovoljni jer smo zadržali lidersku poziciju, nastavili poslovanje u svim segmentima i bili profitabilni.

U kojim segmentima poslovanja ste osjetili najveće posljedice krize?

Kriza je dovela do pada obima ekonomskih aktivnosti, što se preslikalo i na poslovanje banaka u BiH. Naša banka zabilježila je blagi pad ukupne aktive, kao i smanjen broj ukupnih transakcija. Kao što je već poznato, zbog poremećaja na međunarodnom finansijskom tržištu, došlo je do porasta cijena kapitala što je u konačnici rezultiralo dodatnim pritiskom na profitabilnost bankarskog tržišta.

Da li je došlo do smanjenja kreditne aktivnosti građana i povećanja procenta klijenata koji nisu u mogućnosti otplaćivati rate za kredit?

Sa jedne strane, cjelokupna situacija u BiH odrazila se na pad kreditne sposobnosti, kako građana, tako i pojedinih privrednih subjekata. Naravno, usljed toga toga došlo je do porasta procenta broja klijenata koji nisu u mogućnosti redovno otplaćivati kredite. Banke su, u skaldu sa odlukom Federalne bankarske agencije o privremenim mjerama za reprogram kredita, klijentima davale mogućnost da lakše podnesu ukupni dug i otežane uslove poslovanja unutar recesijskog okruženja.

Smatram da je situacija po pitanju otežane otplate kredita i dalje pod kontrolom.

Sa druge strane banke su imale otežan pristup izvorima finansiranja, a samim tim i povećanje njihove cijene. Kao slijed navedenog, u cilju zadržavanja potrebnog nivoa likvidnosti i stavljanja akcenta na procjenu rizika, u bankarskom sistemu došlo je do smanjenja aktivnosti u kreditiranju.

Kako kometarišete javne diskusije o ukidanju žiranata? Kakve su moguće posljedice takvog poteza?

Mislim da diskusije o ukidanju žiranata nisu utemeljene. Smatram da bi se ovdje više trebalo diskutovati o tome da li su žiranti svjesni šta potpisuju i da li su, u skladu sa Ugovorom koji potpišu, spremni otplatiti dug, ukoliko glavni dužnik ne bude u mogućnosti ispuniti svoju obavezu otplate kredita.

Žirant je zakonom tačno reguliran instrument koji se koristi u svim zemljama uređenog pravnog sistema i njegovo ukidanje bilo bi vrlo kontraproduktivno, a za posljedicu bi imali otežano struktuiranje kreditnih zahtjeva i smanjene mogućnosti kreditiranja.

Spominje se i uvođenje odbora za kamatne stope. Kako komentarišete takvu mogućnost i kako bi se ona odrazila na bankarski sektor u našoj zemlji?

Smatram da bi uvođenje odbora za kamatne stope bilo mimo svake ekonomske logike. Navedeno bi moglo dovesti do povlačenja komercijalno orijentiranih kompanija s tržišta, što sigurno nije nikome u interesu.

Da li ste zadovoljni uređenošću bankarskog sistema u BiH i postoji li prostora za korekcije zakonskih akata koji regulišu ovo pitanje?

Bankarski sektor u BiH i objektivno je prepoznat kao najuređeniji sektor u državi. Ipak, upozorio bih da postoje određeni problemi u zakonskim regulativama, posebno što postoje različiti nivoi zakona koji nisu međusobno usaglašeni.

Također, neke stvari u zakonu nisu dovoljno jasno definisane, a za neke zakone nisu doneseni potrebni podzakonski akti, prvenstveno mislim na Zakon o zaštiti potrošača.

Koji su najveći problemi sa kojima se suočavaju banke u BiH i Vaše mišljenje o načinima njihovog rješavanja?

Kao prvo, spomenuo bih nedovoljno preciziran zakonski okvir, što sam prethodno objasnio. Također, problem sa kojim se banke susreću ogleda se i u nedovoljnom uključivanju zvaničnih predstavnika određenih sektora u proces kreiranja zakona.

Dalje, poslovanje banaka znatno otežava kompliciranost sudskih procesa, što podrazumijeva i duljinu njihovog trajanja.

U protekloj godini neke od banaka u BiH su podizale kamate na postojeće kredite. Da li smatrate da je bilo osnova za takve poteze i hoće li se isti trend nastaviti u ovoj godini?

Činjenice koje u potpunosti opravdaju stanje kamatnih stopa u prošloj godini ogledaju se u znatno otežanom pribavljanju sredstava finansiranja i to po znatno povećanim cijenama, visokim maržama, kao i visokim rizikom.

Mislim da u ovoj godini nećemo imati povećanja kamatnih stopa na kredite, ali za očekivati je blago spuštanje pasivnih kamatnih stopa. Naravno, sve ovisi o daljem toku privrednog rasta i intenziteta krize.

U protekloj godini otvorili ste novu zgradu Centrale u Sarajevu u kojoj je otvorena galerija koja daje priliku mladim umjetnicima da samostalno izlažu. Koliko Raiffeisen banka brine o društvenoj angažovanosti i da li postoje još neki projekti kojim pomažete one kojima je pomoć neophodna?

Raiffeisen banka prepoznaje društvenu odgovornost i angažovanost kao neizostavni dio ukupne poslovne politike, bez koje jedna uspješna kompanija ne može i ne bi trebala funkcionisati. U skladu s tim nastojimo biti angažovani u zajednici u kojoj djelujemo kroz različite aspekte, nastojeći i na taj način unaprijediti uslove života i rada lokalne i šire zajednice.

Ponosni smo što smo Sarajevu, ali i regiji poklonili umjetničku galeriju i time dali priliku mladim i talentiranim, neafirmiranim umjetnicima da samostalno izlažu i svoje radove učine dostupnim široj javnosti. Raduje nas i činjenica da smo u ovaj projekat ušli sa Akademijom likovnih umjetnosti u Sarajevu, institucijom čiji su višedecenijska tradicija i iskustvo, zasigurno dokaz da imamo kvalitetnog i adekvatnog partnera na ovom projektu.

Već tradicionalno podržavamo i Sarajevo Film Festival, MESS, te JazzFest, a u oblasti kulture nedavno smo finasijski podržali i studente akademija scenskih umjetnosti širom BiH.

Osim navedenog, naše aktivnosti su usmjerene ka socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, od čega izdvajam našu podršku osobama sa invaliditetom. Ovdje bih posebno istakao radni angažman osoba sa invaliditetomu našoj banci. Naime, nastojimo ne samo finansijski pomagati osobe sa invaliditetom, već ih i aktivno podržati i pomoći im u socijalnoj integraciji.

Nadamo se da će ovaj naš korak podstaći i ostale kompanije da daju priliku ovoj kategoriji stanovništva da se aktivno uključi u poslovne procese.

Ni predviđanja za ovu godinu nisu optimistična. Šta Vi očekujete od ove poslovne godine, kraj krize ili njeno dalje produbljivanje?

Iako već postoje neke naznake stabiliziranja situacije, u ovom momentu teško je dati čvrstu prognozu. Možemo očekivati blagi oporavak ekonomskih aktivnosti u BiH. Naime, ekonomska situacija u Evropi se već stabilizira, što će se pozitivno odraziti i na našu zemlju. Međutim, to nije dovoljno za kompletan oporavak. Potrebno je stvoriti okruženje koje će privući strana ulaganja, kao i olakšati pribavljanje sredstava na stranim finansijskim tržištima.