GIKIL potpisao ugovor vrijedan 320 miliona dolara

Ugovori koji predviđaju plasman 700.000 tona koksa za potrebe željezara US Steel u Smederevu i Dolvi i Indiji, dostižu ukupan iznos od 320 miliona dolara. Također, potpisani su i ugovori o nabavci 1,1 milion tona visokokvalitetnih ugljeva iz Australije, SAD-a i Kolumbije potrebnih da zadovolje proizvodnju u narednih godinu dana.

"Ovi ugovori su rezultat našeg dugotrajnog i predanog rada na održavanju kvalitete poslovanja, bez obzira na recesiju koja je pogodila kompletnu industriju željeza, a sa njom i proizvodnju koksa. Uspjeli smo zadržati sve radnike, održati proizvodnju, a u vrijeme kada su svi gasili tvornice mi smo tragali i za najmanjim ugovorom bilo gdje u svijetu. Izvozili smo u Iran i Indiju, da bismo dočekali da danas, kao potvrđeno kvalitetan proizvođač koksa, možemo računati na godišnje ugovore koji podrazumijevaju kompletnu proizvodnju koksa. Ovim ugovorima konačno otvaramo vrata proširenju proizvodnje i pokretanju Četvrte koksne baterije, kako bismo udvostručili proizvodnju. Mi smo to u mogućnosti da učinimo, a tome je potvrda i priznanje za odličnost kvalitete u okviru TPM metodologije poslovanja koje smo dobili u Japanu. Sada pozivamo domaće vlasti da podrže naše napore u želji za ubrzanim razvojem i pobjeđivanju recesije", kazao je nakon potpisivanja ugovora generalni direktor kompanije GIKIL Guntapali Jaganadham.

Prema njegovim riječima, pokretanje Četvrte koksne baterije obezbijedilo bi pored stoprocentnog povećanja proizvodnje i izvoza, do novih zapošljavanja i većih mogućnosti da se anuliraju teške posljedice koje je ekonomska kriza ostavila. GIKIL u procesu proizvodnje, održavanja tvornice i transportu proizvoda angažira i pedesetak bosanskohercegovačkih kompanija kojima su ključni poslovi vezani upravo za rad GIKIL-ove koksare.

U menadžmentu GIKIL-a najavili su da će nakon Strategije izlaska iz krize, koju su podržale Vlada Federacije BiH i Vlada Tuzlanskog kantona, pristupiti provođenju Strategije stabilizacije kompanije i eliminiranja posljedice recesije. Na rješavanju ovih problema pomoć i podrška državnih institucija, bit će važan faktor, tako da su pozvali resorne ministre i premijere da na primjeru GIKIL-a pokušavaju iznalaziti rješenja za brojne BH kompanije, koje su usljed recesije došle na rub opstanka.