Kako na banku može utjecati rad s osobama sa crne liste: Sankcije SAD-a i primjer iz Švicarske
Političari, naročito oni iz RS-a, banalizirali su sankcije te su često poručivali kako oni ne putuju u SAD i da ne posluju sa američkim kompanijama te da ovakav vid sankcija ne utječe na njihov svakodnevni život.
Ipak, dolazak vršiteljice dužnosti pomoćnika sekretara za finansije SAD Anne Morris u BiH i izjave koje se odnose na sankcije bankama, zabrinule su sve one koji posluju u finansijskom sektoru u Bosni i Hercegovini.
"Razlog za ovo je sljedeći. Ako sankcionirana osoba nema imovinu ili račune u SAD-u, za međunarodne i lokalne banke bilo bi rizično ako bi dozvolili ovim stranama da imaju račune kod njih. To je važno prenijeti finansijskom sektoru ovdje, da se sankcije povezane sa Bosnom i Hercegovinom ne odnose samo na sankcionirane osobe ili subjekte, nego nose rizik za svakoga ko podržava takve osobe ili subjekte. To se zove Uredba o materijalnoj podršci, a to znači ako finansijska institucija obavlja transakciju za sankcioniranu osobu ili subjekt u BiH, to znači da ta finansijska institucija ili banka izlaže samu sebe riziku sankcija. Nama je bilo veoma važno prenijeti ovu poruku bankarskom sektoru ovdje u zemlji kako bi oni shvatili eventualne posljedice sankcija", poručila je tada Morris.
Vrlo brzo, uslijedilo je i konkretno djelovanje. Banke u strahu od sankcija koje bi značajno ugrozile njihove poslovanje, ali i bankarski sektor cijele Bosne i Hercegovine, počele su zatvarati račune pojedincima koji se nalaze na listi sankcija.
Informacije o tome da zvaničnicima u RS-u zatvaraju račune za Klix.ba je ranije potvrdio predsjednik NSRS Nenad Stevandić te je poručio kako će platu primati putem pošte.
Stevandić je jučer kazao je da ima informaciju da će zbog američkih sankcija biti i zatvoren račun SDS-a pa će sada biti pravo pitanje kako će npr. SDS dobiti novac koji im pripada iz budžeta različitih nivoa vlasti.
Bankarski sektor i sankcije: Strah i poštovanje
Da su banke ozbiljne shvatile upozorenja iz SAD-a dokaz su upravo aktivnosti koje se tiču zatvaranja računa.
Međutim, da bi se dodatno pojasnilo kakve posljedice mogu imati banke u slučaju neprimjenjivanja pravila za zatvaranje računa, najbolje oslikava nedavni primjer iz Švicarske gdje je Ministarstvo finansija SAD-a djelovalo upravo prema banci koja se nije pridržavala sankcija koje je "crnolistašima" ranije izreklo Ministarstvo finansija SAD-a.
Naime, jedna od banaka koja je poslovala s osobama sa crne liste u Švicarskoj je i EFG International čije je sjedište u Zurichu.
Poslovanja su se najviše odnosila na trgovinu vrijednosnim papirima, ali i svakodnevne transakcije što je svakako privuklo pažnju i OFAC-a.
Ova banka, kako su naveli iz SAD-a, podsticala je kompanije koje se bave vrijednosnim papirima da obrađuju preko 700 transakcija vrijednosnih papira za klijente na Kubi, od kojih su mnogi bili upravo pod sankcijama američkog ministarstva.
Uzevši u obzir da je banka počinila niz prekršaja, maksimalna moguća kazna za ovakva kršenja iznosila je 276 miliona dolara.
Ipak, banka je, svakako i pod pritiskom kazni, priznala svoju grešku te je postigla nagodbu s Ministarstvom finansija SAD-a o isplati znatno manje, ali opet značajne kazne.
"EFG sa sjedištem u Švicarskoj, sa približno 40 globalnih podružnica, pristao je da plati 3.740.442 dolara za podmirenje kazne za odgovornost zbog očiglednog kršenja višestrukih programa sankcija OFAC-a", navodi se.
Transakcije sa "crnolistašima" EFG je obavljao u periodu od 2014. do 2018. godine.
Zbog olakšavajućih okolnosti, među kojima su kako su naveli iz OFAC-a i priznanja o kršenju sankcija, Ministarstvo finansija postiglo je, osim finansijske nagodbe, i niz drugih dogovora.
"Banka je implementirala korektivne mjere, uključujući interna ograničenja za sprečavanje kreditiranja i zaduživanja sankcionisanih računa klijenata i zahtijevanje odobrenja usklađenosti za bilo koju aktivnost računa klijenata koji nisu blokirani, ali predstavljaju povećan rizik od sankcija", navedeno je u saopćenju OFAC-a.
Potpune paralele u bankarskom sektoru svakako da je teško praviti, ali primjer iz Švicarske svakako može biti samo jedan od primjera kako banke koje posluju sa osobama sa crne liste mogu snositi sankcije zbog poslovanja koje se može definirati kao problematično.
