Uz nivo potrošnje energije, kao indikator za ekonomski razvoj zemlje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora će postati vrlo važan kriterij za održivi razvoj. Većina zemalja Jugoistočne Europe suočava se s problemima opskrbe električnom energijom, čestim nestašicama struje i kontinuiranom ovisnosti o uvozu električne energije.
U cijelini, energetski sektor zemalja Jugoistočne Europe karakterizira vrlo visok energetski intenzitet, niska energetska efikasnost i nedostatak proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.
U Bosni i Hercegovini počinju prve naznake svijesti o potrebi podrške boljem razvoju obnovljivih izvora energije. Uredbu o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije usvojila je Vlada Federacije BiH u junu ove godine s ciljem da potakne razvoj projekata obnovljivih izvora energije ali se očekuje primjena početkom 2011. godine.
Približavanje ciljeva iz Kyota
Cilj ove Uredbe je podsticaj veće proizvodnje i potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije na unutarnjem tržištu električne energije te razvoj regulatorne i tehničke infrastrukture za obnovljive izvore energije i kogeneraciju. Indirektni ciljevi ogledaju se naročito u pogledu uklanjanja prepreka za porast korištenja obnovljivih izvora energije (uključujući i administrativne), smanjenja uticaja upotrebe fosilnih goriva na okolinu, približavanju ciljeva iz Kyota, i otvaranju novih radnih mjesta i razvoju poduzetništva u energetici. Uredba o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije se može naći na portalu Energisa, www.energis.ba.
Postrojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije u FBiH, u ovisnosti od instalisane snage, u smislu ove Uredbe se dijele na četiri kategorije: mikro postrojenja (do i uključivo 150kW), mini postrojenja (od 150 kW do i uključivo 1 MW), mala postrojenja (od 1MW do i uključivo 10 MW) i velika postrojenja koja su preko 10 MW. Bosna i Hercegovina raspolaže sa više od 50 posto teritorije pokrivene šumom i ima značajan potencijal u drvnoj biomasi.
Prema poticajnim tarifama u regionu, cijene otkupa električne energije dobivene iz biomase su najniže u regionu. Energis postavlja pitanje ispravnosti strategije poticajnih cijena za energiju iz biomase jer nije dovoljno stimulativna za domaće niti dovoljno atraktivna za strane investitore iako taj potencijal može najbrže donijeti efekte za cijelokupnu ekonomiju BiH. Naime, prema evropskim standardima od deset radnih mjesta koje generiše proizvodnja energije iz biomase devet su domaća dok jedno radno mjesto pripada proizvodnji elemenata koje bi se trebalo uvesti.
Stvaranje radnih mjesta
Sa ciljem prikaza ove tvrdnje dat je uporedni prikaz cijena.
Cijene u tabeli su prikazane u eurocentima. Dakle, cijena energije iz elektrana na biomasu instalisane snage do 150kW u BiH je 0,0858 €/kWh, dok Hrvatska i Slovenija imaju dvostruke veće cijene za otkup električne energije proizvedene na biomasu, 0,1623 €/kWh i 0,224 €/kWh respektivno.
Povećanje poticajnih cijena u BiH dovelo bi do cijelokupnog poboljšanja ekonomije. Stvarala bih se radna mjesta u raznim sektorima: u transportu, proizvodnji peleta i drvnog čipsa, domaćoj proizvodnji gorionika na biomasu. Ako uzmemo u obzir standardnu elektranu na biomase instalisane snage do 1 MW, njihove poticajne cijene bi trebalo da bude vrlo primamljive i vodile bih ka uređenju tržišta. U nastavku su prikazane poticajne cijene elektrana na biomasu instalisane snage od 150kW do 1MW što pokazuje da BiH, sa svojim potencijalima, daleko zaostaje u regionu.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
