Kupujete novi automobil i nude vam blagi hibrid, trebate li strepiti zbog toga?

Potpuna elektrifikacija automobila je usporila i možda neće stići tako brzo kako smo očekivali, ali jedno je sigurno – neki oblik elektrifikacije uskoro će biti standardan u gotovo svakom novom vozilu. Konvencionalnih automobila s klasičnim SUS motorima ima sve manje i uskoro će MHEV, odnosno tehnologija blagog hibrida biti standard.

Problem je tome što evropski proizvođači plaćaju kazne za svaki višak grama CO2 iznad dozvoljene granice od 95 g/km, a svaki oblik elektrifikacije pomaže u štednji. Blagi hibrid može smanjiti emisije za 10-15 g/km, što proizvođačima pomaže da smanje troškove prema zakonodavcu.

Međutim, vozače to ne rasterećuje, čak naprotiv – dodatne električne komponente povećavaju cijenu automobila. Mala utjeha za vozača, odnosno za vlasnika može biti u uštedi kroz nižu potrošnju goriva.

Šta je blagi hibrid (MHEV), kako funkcioniše i koliko štedi goriva?

Za razliku od klasičnih hibrida, a danas su oni najbrojniji, koji mogu voziti samo na struju, blagi hibrid nikada ne pokreće vozilo isključivo električnim motorom. Tu je elektromotor samo podrška motoru s unutrašnjim sagorijevanjem. Međutim, ovdje ima promjena u zadnje vrijeme, evolucija čini svoje.

Najčešće je elektromotor-generator povezan s benzinskim motorom preko remena i nalazi se na poziciji alternatora. Remenski prenos, a takav koncept je najčešće zastupljen u "prvoj" generaciji blagih hibrida, izuzmemo li Stellantisovu i novu Audijevu tehnologiju elektromotora integrisanog u mjenjač (zbog uštede prostora), koji dodaje dodatnu malu snagu SUS motoru, ali omogućava glatko pokretanje motora nakon što se vozilo zaustavi u saobraćaju.

Tokom usporavanja i kočenja, elektromotor postaje generator koji pretvara kinetičku energiju u električnu i sprema je u malenu litijum-ionsku bateriju kapaciteta do otprilike 0,4 kWh, vrlo često smještenu ispod suvozačevog sjedišta. Ova energija se zatim koristi za: napajanje električnih sistema u vozilu, asistenciju pri ubrzavanju, poboljšanje odaziva na gas i ujedno omogućava duže isključen rad start-stop sistema. Iako postoje 12-voltni, najčešći su 48-voltni sistemi s dodatnom snagom od 15 do 25 KS.

Bit je u tome da sistem blagog hibrida pokreće druge uređaje (električni pogon uljne pumpe automatskog mjenjača, električnu pumpu rashladne tekućine i električni kompresor klima uređaja) umjesto SUS motora, te na taj način ga rasterećuje i potrošnja postaje niža. Dakle, sve ovo doprinosi blagoj uštedi goriva i tu vlasnik vozila ostvaruje jedini vidljivi benefit. Međutim, ušteda od 0,5 litara na 100 pređenih kilometara, uglavnom u gradskoj vožnji, može se smatrati velikim uspjehom, mada je često manja od toga.

Od čega strepe kupci?

"Veliki broj klijenata ima sličnu, sasvim razumljivu reakciju kada im predstavimo novu gamu Citroën modela sa najnovijom HYBRID tehnologijom – blagi strah od nepoznatog. U zemlji poput Bosne i Hercegovine, gdje većina vozača i dalje koristi vozila s klasičnim motorima starijih Euro normi, ovakav osjećaj je potpuno očekivan", ističe Fehim Bucalo, vođa prodaje koncesionara Citroen ABC 1968 Sarajevo.

"Međutim, sve se mijenja kada dođu na test vožnju. Upravo tada klijenti u praksi osjete prednosti HYBRID sistema (razne gradske situacije - vožnja brdovitim putevima - vožnja otvorenom cestom). Dosadašnja iskustva zainteresovanih klijenata i naših kupaca su izuzetno pozitivna", dodaje Bucalo.

"Još jedna važna prednost jeste i sama garancija na gami naših modela. Naša garancija iznosi 5 godina (2 + 3) ili 100.000 pređenih kilometara. No, po želji klijenta, ista se može produžiti do čak 8 godina ili 200.000 kilometara, u skladu s njihovim potrebama. Na primjer, za modele poput C3 i C3 Aircross – koji su trenutno među najtraženijima – produženje garancije na 7 godina i 100.000 kilometara trenutno iznosi svega 370 KM. Time naši klijenti stiču dodatnu sigurnost, ne samo u novo hybrid vozilo, već i u našu auto kuću i dugoročnu posvećenost korisničkoj podršci / postprodaji", zaključuje Bucalo.

Veže se sve više za automatski mjenjač

Ipak, pored toga što ćete skuplje platiti svoj automobil zbog viška hardvera, ovaj MHEV sistem se obično veže za automatski mjenjač. To opet donosi trošak kupcu u startu, jer su vozila s automatskim mjenjačem u prosjeku skuplja od 3.000 KM pa naviše. Na primjeru Octavije 1.5 TSI sa 115 KS uparene s ručnim mjenjačem (bez elektrifikacije), osnovni model ćete platiti 44.215 KM. Odaberete li automatski DSG mjenjač, on po “defaultu” stiže s MHEV sistemom i takvu Octaviju ćete platiti 3.743 KM više.

Međutim, granice između blagog hibrida i konvencionalnog hibrida sve više se brišu s napretkom tehnologije. Moderne "blage" hibride možda bi bilo preciznije nazivati "naprednim blagim hibridima ili drugom generacijom blagih hibrida, jer imaju sposobnosti koje tradicionalni blagi hibridi nemaju. Takav hibridni pogonski sklop s elektromotorom u kombinaciji s benzinskim motorom omogućava hibridni doživljaj uz mogućnost vožnje samo na struju pri manjim brzinama i prilikom usporavanja. Takav je novi Peugeot 3008 E-Hybrid, koji ima kapacitetniju bateriju od 0,9 kWh što je nivo nekadašnjih klasičnih hibrida poput Toyote Prius.

MHEV - Idealan za gradske uslove

Iako hibridizacija pri konstantnoj brzini na autocesti ne donosi uštede, u gradskoj vožnji s čestim ubrzavanjem i kočenjem, regenerativno kočenje omogućava povrat značajnog dijela energije. Shodno tome, potrošnja SUS motora je niža, ali kako smo naveli nije značajno niža, bar kod prvih generacija MHEV sistema.

Blagi hibrid prve generacije predstavlja samo malo napredniji benzinac ili dizel. Čak ga se ne smatra ikakvom verzijom hibrida. U nekim novijim vozilima napredniji blagi hibrid ima nešto veću ulogu i predstavlja zreliju tranziciju između običnih benzinaca ili dizela i klasičnih hibrida koji su takođe u međuvremenu skočili na nivo iznad. Oni ujedno omogućavaju proizvođačima da zadovolje ekološke zahtjeve, a vozačima da više uštede gorivo, posebno u gradskim uslovima.

Napredniji MHEV sistemi i produžena garancija

Tek kod naprednijih MHEV modela potrošnja se približava dizelu, ali njih je trenutno najmanje u ponudi na tržištu. Audi s novim A5 takav sistem naziva MHEV Plus, dok Peugeot 3008 donosi Hybrid. Oba navedena modela stižu s jačim elektromotorima i kapacitetnijom baterijom u odnosu na početke MHEV tehnologije.

Na primjeru Audija A5 2.0 TDI od 204 KS se može uštedjeti goriva do 0,38 l/100 km ili do 10 g/km CO2, dok s slučaju 3.0 TFSI s V6 motorom s 367 KS ušteda benzina ide do 0,74 l/100 km i do 17 g/ km CO2.

Problem leži u tome da običnih benzinaca i dizela, bez ikakvog oblika elektrifikacije, ima sve manje u ponudi i da automobili s tehnologijom blagog hibrida postaju upravo njihova zamjena. To s druge strane znači da uskoro nećemo imati izbora i da će MHEV zauzeti poziciju običnog benzinca ili dizela.

Stoga, ako kupujete novi automobil nemojte imati brigu ako vam ponude blagi hibrid. Sve dok imate garanciju, mirni ste! Preporuka je opcija produžene garancije, jer ona upravo najviše smisla ima kod elektrifikovanih vozila zbog njihove kompleksnosti, uključujući svakako i početni MHEV sistem.