Njegovo ubistvo je pokrenulo val rasnih protesta širom Sjedinjenih Država zbog čega je vlada mobilizirala 50 hiljada vojnika da pomognu u suzbijanju nasilja, uveden je policijski sat, preko 20 hiljada ljudi je bilo uhapšeno, a više od 50 je poginulo.
Dr. Martin Luther King Jr. je imao samo 39 godina kada je ubijen snajperskim metkom.
Na obdukciji su liječnici rekli da je imao srce 60-godišnjaka, što je bila posljedica njegova upornoga "nenasilnog otpora" rasnoj segregaciji i zabrani američkom crnačkom stanovništvu da u javnom životu bude pomiješano s bijelcima.
Sada, 40 godina nakon smrti dr. Kinga, mnogi američki crnci još uvijek pokušavaju ostvariti njegov san o jednakosti i stvaranju uvjeta za bolji život.
No, isto tako, 40 godina nakon smrti Martina Luthera Kinga jedan je čovjek afričkog porijekla vodeći kandidat za američkog predsjednika.
Demokratski senator Barack Obama, prenosi VoA, naime, na nacionalnoj razini ima veću podršku i od republikanskog senatora Johna McCaina i od demokratske senatorice Hillary Clinton.