Koštala ga kritika Putina
45

Ruski nacionalista koji je učestvovao u agresiji na BiH osuđen na četiri godine zatvora

B. H.
Girkin u Višegradu 1992. (lijevo) i u moskovskoj sudnici (desno) (Foto: EPA-EFE)
Girkin u Višegradu 1992. (lijevo) i u moskovskoj sudnici (desno) (Foto: EPA-EFE)
Moskovski sud je za poticanje ekstremizma osudio ruskog nacionalistu Igora Girkina na četiri godine zatvora

Girkin, koji je odbacio optužbe, javno je razmišljao o kandidaturi protiv Putina na predsjedničkim izborima u martu, rekavši da bi mogao obaviti bolji posao od ruskog lidera.

Girkin (53), koji je također poznat kao Igor Strelkov, kimnuo je i prevrnuo očima dok je predsjedavajući sudija objavio da je proglašen krivim i da će četiri godine provesti u kaznenoj koloniji.

Sudija je također zabranio Girkinu, nekada poznatom blogeru, korištenje interneta na tri godine.

Girkinov službeni kanal na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, koju održavaju saveznici, rekao je da on ne priznaje presudu i da je izgovorio riječi: "Služim domovini!"

Girkin se smješkao prilikom izricanja presude (Foto: EPA-EFE)
Girkin se smješkao prilikom izricanja presude (Foto: EPA-EFE)

Njegov se slučaj pozorno prati kao pokazatelj koliko će Kremlj tolerirati agresivne kritike svojih ratnih napora u Ukrajini.

Sergej Markov, bivši savjetnik Kremlja, rekao je da je Girkinova kazna lekcija za ljude koji se predstavljaju kao domoljubi.

"Naravno, žigosanje i vrijeđanje lidera zemlje koja se bori protiv agresije ogromne globalne koalicije nije patriotizam. Patriot može kritizirati greške vodstva. Ali domoljub ne može drsko vrijeđati rukovodstvo zemlje u teškom trenutku za zemlju. Rečenica Strelkova je lekcija svima: domoljublje nije popustljivost", dodao je Markov.

Girkinov pravni tim planira se žaliti na presudu.

"Klub gnjevnih patriota"

Girkin je zadržan u pritvoru prošlog jula nakon što je osnovao "Klub gnjevnih patriota" kako bi spasio Rusiju od, kako je rekao, opasnosti od sistemskih previranja zbog vojnih neuspjeha u Ukrajini i naguravanja u eliti da na kraju naslijedi Putina.

U objavi od 18. jula na svom službenom Telegram kanalu, koju je pratilo više od 760.000 ljudi, Girkin je Putina izvrijeđao i pozvao ga da vlast prenese "nekome ko je uistinu sposoban i odgovoran".

Bivši agent ruske sigurnosne službe FSB i komandant na bojnom polju, Girkin je pomogao Rusiji da pripoji poluotok Krim od Ukrajine 2014. godine.

Ubrzo nakon toga, pomogao je organizovati proruske milicije koje su otrgle dio istočne Ukrajine iz kontrole Kijeva.

Odgovoran za rušenje aviona Malaysia Airlinesa 2014. godine (Foto: EPA-EFE)
Odgovoran za rušenje aviona Malaysia Airlinesa 2014. godine (Foto: EPA-EFE)

Nizozemski sud mu je 2022. godine u odsutnosti izrekao doživotnu kaznu zatvora zbog njegove navodne uloge u obaranju aviona Malaysia Airlinesa na letu MH17 iznad istočne Ukrajine 2014. godine, uz gubitak 298 putnika i članova posade. On je tada negirao krivicu.

Uloga u agresiji na BiH

Girkin je 1999. godine objavio memoare o svom učešću u ratu u Bosni i Hercegovini. Naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Ermin Kuka je 2019. upravo Strelkova istakao kao jednog od najpoznatijih ruskih dobrovoljaca na području Višegrada tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini.

"Iako je i sam učestvovao u zločinima, želio se distancirati od njih. U svom ratnom dnevniku, između ostalog, opisuje četničke krvave priove i zlodjela: 'U Višegradu su muslimanski muškarci privođeni i ubijani. Stotine žena bile su zatvorene i masovno silovane u zloglasnoj banji Vilina vlas. Žene, djeca i stariji ljudi su zaključavani u kućama i živi spaljivani", dokumentuje Kuka.

U memoarima koje je pisao u to vrijeme za različite vojne magazine, opisivao je gnusne ratne detalje o tome kako su "muslimani dehumanizirali Srbe", ističući kako je došao da se bori protiv "muslimanskih divljaka", jer je osjećao dužnost da bude na strani "svojih pravoslavaca"

Nakon referenduma, napustio je Krim, ali kasnije se ponovno vratio u Ukrajinu, ovaj put u Donjecku oblast, opet s naoružanim pristašama. Njegova grupa preuzela je upravne zgrade u Slavjansku i proglasila osnivanje DNR-a (Donjecka Narodna Republika).