Izazovi 21. stoljeća
38

Ključno pitanje ovogodišnjeg Svjetskog ekonomskog foruma: Da li je globalizacija mrtva?

B. R.
Njemački kancelar Olaf Scholz jedini čelnik države G7 na ovogodišnjem WEF-u (Foto: EPA-EFE)
Njemački kancelar Olaf Scholz jedini čelnik države G7 na ovogodišnjem WEF-u (Foto: EPA-EFE)
Najznačajnije pitanje ovogodišnjeg Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) jeste da li je globalizacija mrtva.
Globalna povezanost i trgovina su decenijama bile garantovane, a sada su pod pritiskom. Izazov su pandemija koronavirusa, rivalstvo Sjedinjenih Američkih Država i Kine, istupanje Velike Britanije iz Evropske unije (BREXIT) i rat u Ukrajini.

Osim troškova poslovanja, sada se u obzir moraju uzeti geopolitičke i nacionalne sigurnosne okolnosti. Tinglong Dai, stručnjak za globalizaciju američkog Johns Hopkins Carey Business School, smatra da se globalizacija bori za opstanak.

"U narednim godinama možda ćemo vidjeti željeznu zavjesu u lancu snabdijevanja, gdje Zapadne države između sebe imaju visoku razinu slobodne trgovine, ulaganja i kretanja ljudi, ali razmatraju odnose s Kinom, Rusijom i slično", izjavio je Dai.

Prema njegovim riječima, slobodna trgovina vrlo važnih proizvoda i usluga, kao što su čipovi, automobilske baterije i proizvodi za javno zdravstvo bi mogla biti vrlo ograničena. Zbog toga očekuje da će lanci snabdijevanja biti pod većom regulativom i pritiskom.

Kako je objavila Al Jazeera English, relativno slaba posjećenost ovogodišnjeg WEF-a, koji se svake godine održava u švicarskom Davosu, simbolizira promjene. Za napomenuti je da je ovo jedan od najvažnijih događaja na svijetu, na kojem se okupljaju političari i biznismeni iz cijelog svijeta.

Njemački kancelar Olaf Scholz je jedini čelnik države G7 koji je prisutan na WEF-u. Izostali su čelnici najvažnijih država globalnog juga, kao što su kineski predsjednik Xi Jinping i indijski premijer Narendra Modi. Oni su prisustvovali WEF-u 2017. i 2018.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja također prisustvuje ovom forumu, najavila je zakonski okvir za razvoj zelene industrije, što je odgovor na američki zakon protiv inflacije zbog kojeg je Evropska unija nezadovoljna. Razlog za nezadovoljstvo Unije jeste to što Sjedinjene Američke Države namjeravaju subvencionisati kupovinu električnih vozila proizvedenih u SAD-u.

Ključna poruka iz Davosa jeste da globalizacija mora izdržati te da se su navodi o njenoj propasti možda preuveličani. Prema Al Jazeerai, Kina se okrenula ka nacionalizmu i protekcionizmu, ali je njen predsjednik globalizaciju nazvao kao trendom vremena i nezaustavljivom kao tok rijeke u more. Kineski zamjenik premijera Liu He je poručio da su strane investicije i dalje dobrodošle te da će kineska vrata ostati otvorena.

Historičar Nial Ferguson smatra da je deglobalizacijski trend zapravo privid. Napomenuo je da su kineske mobilne aplikacije, kao što je ona za društvenu mrežu TikTok, i južnokorejska pop kultura prisutni širom svijeta, pa čak i onda kada su pojedini proizvodi pod protekcionizmom.

Globalizacija je možda dosegla vrhunac, ali je daleko od toga da je u potpunom povlačenju. Američka kompanija Apple nastoji dio izmjestiti dio proizvodnje iz Kine u Vijetnam i Indiju, umjesto da je vrati u SAD. James Mittelman, stručnjak za globalizaciju na Univerzitetu Washington DC, mišljenja je da je tačnije to da globalizacija evoluira, a ne da se povlači.