Različiti lobiji
0

Gradnja novih džamija u Evropi izaziva sporenja

FENA
U pariškom predgrađu Montreuil žive imigranti sa svih strana svijeta. Tu su azijski supermarket i arapski restorani. Mnoge žene pokrivene su maramom, ali neke nose i afričke nošnje, no vide se i Francuskinje u zapadnjačkoj odjeći. Među samim muslimanima u ovom predgrađu Pariza, kojih ima oko 12 hiljada, također postoje raznolikosti. Pripadnici te zajednice dolaze s afričkog sjevera ili supsaharske Afrike, izvještava dopisnik Glasa Amerike.

Mohammed Abdoulbaki potpredsjednik je Kulturne federacije muslimana Montreuila, koja je formirana kako bi organizirala izgradnju središnje džamije. Projekt je vrijedan dva miliona i 700 hiljada dolara. Nakon višegodišnje borbe da se dobije dozvola za izgradnju džamije, radovi bi trebali početi ove jeseni.

Razmirice oko gradnje počele su 2003. godine, kada je jedan vijećnik iz desničarke političke stranke pokrenuo parnicu tvrdeći da je davanjem u zakup zemljišta, za vrijednost od jednog dolara i 30 centi, grad prekršio zakon iz 1905. o razdvajanju države i crkve. Tek prošle godine sud je odobrio gradnju džamije.

Abdoulbaki kaže da su se mnogi bojali investirati u džamiju jer se slučaj rješavao pred sudom. Muslimanska zajednica sada je prikupila oko četvrtine troškova projekta. Kao i drugdje u Evropi muslimani u Montreuilu mole se u maloj, improviziranoj dvorani za molitvu.

Mahamadou Nimaga, predsjednik Federacije, želi izgradnju velike džamije s minaretima. Židovski i kršćanski čelnici podržali su izgradnju džamije, a čak je i gradonačelnik Montreuila osobno donirao oko 700 dolara.

Izuzev krajnje desnice, Abdolubaki kaže da se nijedan građanin nije usprotivio novoj džamiji. No u brojnim dijelovima Evrope izgradnja džamija rezultira sporenjima.

Neki građani i organizacije krajnje desnice organizirali su proteste, pokrenuli sudske tužbe i zakone kojima bi se spriječila izgradnja džamija. Neki se boje da bi džamije – zajedno s inozemnim sredstvima za njihovu gradnju – mogli potaknuti islamski ekstremizam. Drugi tvrde da dvoranama za molitvu nema mjesta u povijesno kršćanskoj, premda sve više svjetovnoj Evropi.

"Protivljenja je bilo otkad su muslimani došli u Evropu i pokušali otvoriti dvorane za molitve u četvrtima diljem kontinenta. U Britaniji nisu počeli s velikim zgradama, već u tvornicama ili kućama. Je li protivljenje jenjalo? To ovisi od područja do područja i osjećaja kohezije među različitim vjerskim zajednicama", kaže Saqueb Mueen, stručnjak za islam pri londonskom institutu Royal United Services.

U Londonu je više od 250 hiljada ljudi potpisalo peticiju prije dvije godine protiv gradnje takozvane megadžamije u blizini mjesta održavanja Olimpijskih igara 2012. godine. Slično je bilo i u Koelnu u Njemačkoj, gdje se džamija trebala izgraditi u blizini poznate gotičke katedrale.

U Italiji antiimigracijski Sjeverni savez lobira za zamrzavanje svih gradnji džamija, tvrdeći da su one "legla terorizma". U Švicarskoj je prikupljeno dovoljno glasova za sazivanje referenduma o zabrani izgradnje minareta.

No, u nekim drugim slučajevima muslimani su bili uspješni u svojim inicijativama. Planira se izgradnja prve džamije u Ateni te prve džamije u španjolskoj pokrajini Kataloniji. Čak su se i svjetovni muslimani uključili u javnu debate uviđajući da ona reflektira dublje sumnje koje Evropa ima u vezi s prisutnošću muslimana. Oni ne razumiju zašto postoji toliko snažno protivljenje izgradnji džamija – kaže Saqueb Mueen.