Nesto o DZordzu Busu starijem i mladem.OPASNO RELIGULOZNA ELITA - Tajno drustvo Lubanja i kosti link -http://www.youtube.com/watch?v=wuROYLnyPrg

Nakon h. apšenja u Pakistanu, i. spitivanja i m. učenja u Afganistanu, njemački Turčin Murat Kurnaz dospio je u z. atvorenički l. ogor Guantanamo. Iako su Amerikanci bili spremni Kurnaza pustiti na slobodu i vratiti ga u Njemačku, njemačke v. lasti su to kategorično o. dbijale. Murat Kurnaz je pet godina n. evin proveo u američkim . tamnicama, a njegov slučaj ukazuje na i. slamofobiju i . ršenje ljudskih prava p. ripadnika njemačke političke e. lite. Link za tekst http://www.h-alter.org/vijesti/svijet/njemacka-preporuka-za-guantanamo

Gledajte, to je suverena država. Iračka v. lada postoji, kaže Rumsfeld. Zvučao je kao William Colby iz CIA-e, koji je, kada je 1971. pitan u Kongresu o tisućama u. bijenih u programu Phoenix - programu koji je on pomogao pokrenuti - odgovorio da je to sada u potpunosti južnovijetnamski program. To je problem sa p. retvaranjem da je Busheva administracija izmislila m. učenje.Ako ne razumijete historiju i dubinu složenosti javnosti,kaže McCoy,onda ne možete poduzeti smislene r. eforme.Zakonodavci će reagirati na pritisak eliminiranjem malog dijela m.učilačkog stroja—zatvoriti će zatvor, stopirati program,čak će zahtijevati ostavku trulih jabuka poput Rumsfelda.Ali, kaže McCoy,sačuvati će pretpostavke za mučenje. Centar za američki napredak upravo je pokrenuo reklamnu kampanju pod nazivom Mučenje nisu SAD. Teška istina je da je zadnjih pet deseteljeća tako bilo.Ali ne mora biti.(Članak je originalno objavljen 8. prosinca 2005. u The Nationu. Prevela i pripremila:MARINA KELAV

Ova prigodna a. nezija ne samo što ne čini uslugu ž.rtvama ovih z. ločina, već niti pokušaju uklanjanja z. lostavljavanja iz politike SAD-a, jednom zauvijek. Već postoje znakovi da će administracija riješiti trenutačnu b. uku oko z. lostavljanja povratkom na h. ladnoratovski model uvjerljivog p. oricanja. McCainov amandaman š. titi svakog individualca u p. ritvoru ili pod f. izičkom k. ontrolom vlade SAD-a; ne kaže ništa o o. buci za m. učenje ili o kupovanju informacija od r. asplamsale industrije i. spitivača za p. rofit. U Iraku je p. rljavi posao već proslijeđen iračkim o. dredima s. mrti, koje su o. bučili o. ficiri i SAD-a poput Jima Steelea, koji se pripremao za taj posao uspostavom sličnih nezakonitih j. edinica u El Salvadoru. Uloga SAD-a u o.buci i nadzoru iračkog Ministarstva unutarnjih poslova je zaboravljena, čak i kada su 173 z. atvorenika nedavno o.tkrivena u t. amnici Ministarstva, neki od njih m. učeni toliko da im je k. oža o. tpadala.

Prigodna amnezija- Rezultat je takav da sjećanje na s.ukrivici S. AD-a u udaljenim z. ločinima ostaje k. rhko, živi samo u starim novinskim člancima, rijetkim knjigama i upornim aktivističkim inicijativama ispred Škole Amerika (koja je preimenovana, ali ostaje uglavnom nepromijenjena). S. trašna i. ronija trenutne protuhistorijske rasprave o m. učenjima je što se u ime i. skorjenjivanja budućih z. lostavljanja, prošli z. ločini b. rišu iz sjećanja. Svaki put kada Amerikanci ponove bajku o n. evinosti vremena prije Cheneyja, ta već ionako m. utna sjećanja još više blijede. T. eški dokazi još uvijek postoje, naravno, pažljivo pohranjeni u desecima hiljada dokumenata u Nacionalnom sigurnosnom arhivu. Ali unutar kolektivnog sjećanja SAD-a nestali nestaju još jedanput.

. Postavljala se p. itanje ne samo o . i. ndividualnoj . k. r. ivici već i o k. o. lektivnoj s. u. krivici. S. j. edinjene D. r. žave, iako a. k. tivan s. u. dionik u tim p. r. ljavim r. a. tovima, nisu prošle n. ikakve u. s. poredne p . r. ocese n. a. cionalnog p. r. eispitavanja d. uše.

U Latinskoj Americi otkrića američkih z. lostavljanja u Iraku nisu izazvala š. ok i n. evjericu već snažni déja vu i ponovo probuđene s.trahove. Hector Mondragon, kolumbijski aktivist kojeg je u 70-ima m. učio časnik o. bučen u Školi Amerika, napisao je: Bilo mi je teško vidjeti fotografije z. lostavljanja u Iraku zato što sam i ja m. učen. Vidio sam se g. olog sa stopalima svezanim jedno za drugo i rukama zavezanim iza leđa. Vidio sam vlastitu glavu pokrivenu platnenom v. rećom. Sjećam se svojih osjećaja—p. oniženja, b. oli. Dianna Ortiz, američka redovnica koja je brutalno m. učena u gvatemalskom z. atvoru kaže, Nisam mogla podnijeti ni pogled na te fotografije... toliko tih stvari na fotografijama i meni su učinjene. M. učena sam sa z. astrašujućim psima i š. takorima. Također sam bila snimana. Ortiz je svjedočila da su se muškarci koji su ju više od 100 puta s. ilovali i p. alili cigaretama, pokoravali čovjeku koji je govorio španjolski sa američkim naglaskom kojeg su zvali Šef.

To napuštanje nepisanih zakona znači i više od samog z. ločina jer uključuje toliki dio v. ojne i o. bavještajne zajednice: usuđujući se m.učiti bez ispričavanja i javno, Bush je uskratio svima mogućnost uvjerljivog poricanja. Za one koji se nervozno pitaju da li je vrijeme za upotrebu alarmirajućih riječi kao . totalitarzam, ovaj prijelaz ima ogromno značenje. Kada se m.učenje odvija skriveno, ali je službeno i zakonski negirano, još postoji nada da pravda može prevladati ako se s. trahote razotkriju. Kada je m.učenje pseudo-legalno i kada odgovorni jedva poriču da je to m. učenje, u. mire ono što je Hannah Arendt zvala pravna osoba u čovjeku; uskoro ž.rtve ne traže više pravdu, toliko su uvjerene u uzaludnost (i o. pasnost) svojih zahtjeva. Ovakvo n. ekažnjavanje je m. asovna verzija onoga što se događa u prostorijama za z. lostavljanje, kada z. atvorenicima kažu da mogu v. rištati koliko god hoće jer ih ionako nitko ne može čuti i nitko ih neće s. pasiti.

Prava inovacija- Druge kulture nose se s nasljeđem m. učenja objavljivanjem: Nikad više! Zašto toliko mnogo Amerikanaca ustraje na rješavanju trenutnih k. riza s m. učenjem tako da zapomažu: Nikad prije!? Sumnjam da to ima veze sa iskrenom željom da izraze ozbiljnost z. ločina ove uprave. Uistinu je otvoreno prihvaćanje m. učenja od strane Busheve administracije novost – ali budimo otvoreni u vezi s tim što je novost: ne m. učenje, već otvorenost. Prijašnje uprave t. aktično su zadržavale t. ajnim svoje crne m. rlje; z. ločini nisu k. ažnjeni, ali su počinjavani u s. jeni, službeno poricani i o.suđivani. Busheva administracija je prekršila ovo pravilo: Nakon 9. studenog, b. esramno su zahtijevali pravo na m. učenje, legalizirano novim zakonima. Prava inovacija Busheve administracije je z.lostavljanje z. atvorenika od strane državljana SAD-a i u z.atvorima koje vodi SAD i transport z.atvorenika u treće zemlje u američkim avionima.

U izdanju Harper\'s u studenom, William Pfaff tvrdi da je ono što razlikuje Bushevu administraciju od prethodnika u. stoličenje m. učenja kao sastavnog djela američkih v. ojnih i t. ajnih o. peracija. Pfaff priznaje da su mnogo prije Abu Ghraiba, postojali oni koji su tvrdili da je Škola Amerika bila škola m. učenja, ali kaže i da je bio naveden na sumnju da je to uistinu tako. Možda je vrijeme da Pfaff pogleda priručnike SOA koji poučavaju metode m. učenja, dostupne i na španjolskom i na engleskom, kao i listu diplomanata te škole od koje se diže kosa na glavi.

Nikad prije!- Da li bi priznanje da SAD nisu prvi put upotrijebile m. učenje kako bi u. ništile svoje političke p. rotivnike nekako umanjilo s. trahote današnjice? Da su i ranije vodili t. ajne zatvore, da su aktivno podupirali r. ežime koji su pokušavali u.ništiti ljevicu izbacivanjem studenata iz aviona? Da su kod kuće fotografije l. inčovanja prodavane kao trofeji i u.pozorenja? Čini se da mnogi misle tako. Dana 8. studenog demokratski kongresmen Jim McDermott iznio je z.apanjujuću cijenicu pred Predstavničkim domom da Americi nikada do sada nije doveden u pitanje moralni integritet. Molly Ivins, izražavajući svoju š. okiranost činjenicom da SAD vode z.atvor g. ulag, napisala je da je to samo ova uprava... i čak i u ovoj, čini se da je to uglavnom podpredsjednik Dick Cheney.

Glavni zagovornik ove verzije priče (koju Garry Wills naziva jedinstvena b. ezgrešnost) je senator John McCain. Pišući nedavno u Newsweeku o potrebi za z. abranom m. učenja, McCain kaže da se, kada je bio r. atni z. arobljenik u Hanoju, čvrsto držao spoznaje da smo mi drugačiji od naših n. eprijatelja... da se mi, kada bi uloge bile zamijenjene, ne bi o. beščastili činjenjem ili odobravanjem takvog l. ošeg ponašanja prema njima. To je z. apanjujuće i. skrivljavanje historije. Kada je McCain z. arobljen, CIA je već pokrenula program Phoenix i, kao što McCoy piše, njezini agenti su vodili četrdeset i.spitivačkih centara u Južnom Vijetnamu gdje je u.bijeno više od dvadeset hiljada o. sumnjičenih i m. učeno još na tisuće, tvrdnja je koju podupire sa stranicama citata iz izvještaja za novinare i zapisnika Kongresa i Senata .

S. adistički umovi- Ne ignorisuci historiju samo zagovarači m. učenja. Kada zlostavljanja pripisuju nekolicini t. rulih jabuka isto čine i mnogi p. rotivnici m. učenja. Očito zaboravljajući sve što su nekad znali o a. vanturama SAD-a iz H. ladnog r. ata, z. apanjujući broj ljudi je počeo prihvaćati protupovijesnu pripovijetku u kojoj ideja m. učenja z.atvorenika dužnosnicima SAD-a pada na pamet tek 11. prosinca 2001., kada su izašle na vidjelo ispitivačke metode korištene u Guantánamu, u potpunosti formirane u s. adističkim dubinama mozgova Dicka Cheneyja i Donalda Rumsfelda. Rečeno nam je da se do toga trenutka Amerika b. orila s n. eprijateljima zadržavajući humanost nedirnutu.

To je historija koja je dokumentovana u mnoštvu knjiga, dokumenata, CIA-inih priručnika za o. buku, sudskih zapisnika. U svojoj knjizi Pitanje m. učenja, Alfred McCoy sažima ovo glomazno s. krovište dokaza, dajuci i nužan dokaz kako su se s. travični eksperimenti na psihijatrijskim pacijentima i z. atvorenicima koje je finacirala CIA, u 50-ima pretvorili u obrazac za ono što on zove m. učenje bez dodira, temeljeno na uskraćivanju osjeta i samo-izazvanoj boli. McCoy otkriva kako su te metode terenski testirali . genti CIA-e u Vijetnamu kao dio programa Phoenix i onda su ih izvezli u Latinsku Ameriku i Aziju pod krinkom programa za policijsku o. buku.

Dovoljno je reći da je odabir Paname za objavu Mi ne m. učimo pomalo poput odlaska u k. laonicu radi objavljivanja da su Sjedinjene Države nacija vegetarijanaca. Ipak, kada su izvještavali o Bushevoj objavi, niti jedan mainstream izvor nije spomenuo o. durnu povijest te lokacije. Kako su i mogli? Učiniti to zahtijevalo bi nešto sasvim odsutno iz trenutne debate: priznanje da prihvaćanje mučenja među dužnosnicima SAD-a ima dugu povijest i prije Busheve administracije i zapravo je bilo sastavni dio vanjske politike SAD-a od Vijetnamskog r. ata.