{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kosovska knjiga pamćenja: Na Kosovu za prvih šest meseci 1999. poginulo 10.122 osoba

A
4.2.2015. u 15:03
1
61
Kosovska knjiga pamćenja: Na Kosovu za prvih šest meseci 1999. poginulo 10.122 osoba
1
Kosovska knjiga pamćenja: Na Kosovu za prvih šest meseci 1999. poginulo 10.122 osoba
U Prištini je danas predstavljena baza podataka "Kosovske knjige pamćenja", koju su zajednički napravili Fond za humanitarno pravo (FHP) i Fond za humanitarno pravo Kosovo (FHPK) o ljudima koji su izgubili život ili nestali u vezi s ratom na Kosovu.
Baza podataka obuhvata period od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000. godine, a evaluaciju te baze je sproveo tim međunarodnih eksperata za kvantitativne i statističke analize ljudskih gubitaka u oružanim sukobima.

Nataša Kandić, koordinatorka projekta "Kosovska knjiga pamćenja" je u prepunoj sali amfiteatra Narodne bibliotekle "Pjetër Bogdani" izjavila je da je povodom Dana ljudskih prava, 10. decembra 2014., na internet postavljen online registar 13.535 imena ljudi za koje je Fond ustanovio da su ubijeni ili nestali u vezi sa ratom. Kandić je objasnila da su do podataka o žrtvama rata došli istraživanjem jednog po jednog slučaja tokom 16 godina.

"Počevši od 1. januara 1999. do 14. juna 1999. ukupno je živote izgubilo 10.122 osoba, od kojih je 8.701 Albanaca. Među ubijenim Albancima je bilo 7.346 civila, uglavnom seljaka. Ubijeno je ili je poginulo i 1.191 pripadnika srpske zajednice, od toga 385 civila, 806 pripadnika policije i vojske. Ubijeno je i 230 Roma", kazala je Kandić. 

U isto vreme, kazala je ona, bilo je žrtava od gelera i bombi koje je ispalio NATO, njih 488 na Kosovu (249 Albanaca, 202 Srba i 37 Roma i drugih), 260 u Srbiji i 10 u Crnoj Gori. Poslije povlačenja srpskih snaga sa Kosova od 15. juna 1999. do kraja decembra 2000. ubijeno je ili nestalo 1.257 ljudi, od čega 717 Srba, 307 Albanca i 233 Roma.

"Jedan od zadataka, i to najvažniji, ove baze podataka je da pomogne i direktno doprinese da se utvrdi istina, da se otkriju činjenice, da pomogne sudovima u procesuiranju onih koji su naređivali ili direktno vršili zločine, da doprinese da ostane trajno sjećanje na sve one koji su ubijeni ili nestali u vezi sa ratom, da nema nikakve sumnje niti sijenke na podatke o okolnostima stradanja", kazala je Kandić.  

Ona je istakla da je bilo lako ubijati, ali da je teško uvrditi kako su ubijeni i kako da se činjenice prihvate.

"Hoću da vas podsetim da smo zahvaljujući bazi podatak otkrili ko je jednica 'Škorpioni'. Otkrili smo da je ta jedinica bila policijska, koja je bila na Kosovu, ali je prije toga bila u Bosni i Hercegovini i učestvovala u zločinima nad ljudima iz Srebrenice", rekla je Kandić.

Ona je podsjetila i na posljednje događaje u vezi sa podacima da je 37. motorizovana brigade Vojske Jugoslavije bila prisutna na području Glogovca i Srbice, na Kosovu, i da je za kratko vrijeme, tokom NATO bombardovanja, ubijeno preko 400 ljudi, od kojih najviše civila.

Zbog iznošenja tih podataka Fonda za humanitarno pravo je januara  2012. godine optužen od državnog vrha Srbije da radi protiv vojske i države, a do tih podataka se došlo na osnovu dokumenata Haškog tribunala, koja su dobijena od države Srbije. Sada se, kazala je Kandić, izašlo sa još više dokumenata o istoj brigadi i istom generalu (Dikoviću) Vojske Srbije, opet na osnovu dokumenata Haškog tribunala, a koja zajedno sa istraživanjima sa terena Fonda za humanitarno pravo Kosova dovode do slike šta se dešavalo u aprilu i maju 1999. u pojednim selima.

"Sada tu nastaje najveći problem, mogu da postoje izjave svjedoka, postoji vojna dokumenta, ali se ta dokumenta i izjave u ovom trenutku poriču. Znači još jedan dokaz koliko je teško natjerati državu, institucije da prihvate činjenice, da prihvate tu istinu", kazala je Kandić.

Ona je dodala da su podaci iz baze podataka Fonda za humanitarno pravo upoređivani i sa drugim registrima žrtava i da je ostalo da se provere podaci o još nešto više od 1.000 žrtava.

Na današnjem skupu su govorili i Dr. Patrick Ball, izvršni direktor Grupe za analizu podataka o ljudskim pravima, koja se bavi istinom i komisijama za pomirenje preko razvoja baza podataka i analize podataka, kao i profesor Mićael Spagat, direktor Odeljenja za ekonomiju, Royal Holloway, University of London. Oni su ocenili da je baza podataka iz "Kosovske knjige sjećanja" jedan od najboljih registara žrtava rata.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: