Beograd
0

29. godišnjica smrti Josipa Broza Tita

SRNA
Danas se navršava 29 godina od smrti doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 'najvećeg sina naroda i narodnosti', kako su ga nazivali.

Tito je umro 4. maja prije 29 godina u Ljubljani, dok se njegovi posmrtni ostaci čuvaju u beogradskoj Kući cvijeća. Na njegovoj sahrani bilo je prisutno 209 delegacija iz 127 država svijeta.

Josip Broz je rođen u Kumrovcu 1892. godine, a tačan datum njegovog rođenja nije poznat, mada je rođendanom smatran 25. maj, što je proslavljano godinama "Štafetom mladosti" i velikim sletom.

Kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svjetskom ratu, između ostalog i u borbama protiv srpske vojske. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915. godine, poslije čega je pobjegao iz zarobljeništva i učestvovao u Oktobarskoj revoluciji.

U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem oktobra 1920. godine, kada je postao član Komunističke partije, a voljom Staljina 1937. godine njen generalni sekretar, poslije smjenjivanja i strijeljanja Milana Gorkića.

Radio je 1936. i 1937. godine u Kominterni u Moskvi, u vrijeme kada je likvidiran znatan broj jugoslovenskih komunističkih prvaka, a kao vođa Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) predvodio je u Drugom svjetskom ratu Partizanski pokret, izašavši iz tog rata kao legendarni vođa.

Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom sprovele su tokom i nakon rata komunističku revoluciju, a u zanosu "revolucionarne pravde" nestale su desetine hiljada nekomunista pod maskom "borbe protiv saradnika okupatora", čime je nepovratno uništen čitav građanski sloj.

Odbio je Staljinov pritisak 1948. godine i rezoluciju Informbiroa nakon čega je decenijama dobijao značajnu finansijsku i vojnu podršku SAD.

Rezoluciju Informbiroa iskoristio je za masovni obračun sa "informbiroovcima" i "staljinistima", ali i drugim političkim protivnicima, a simbol terora i obračuna sa neistomišljenicima iz tog perioda je zloglasni zatvor na Golom otoku.

Broz je jedan je od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj.