Goruća tema
0

Žene se u velikoj većini vraćaju nasilnim muževima

Piše: Aida Džaferović
Foto: Aida Džaferović/Sarajevo-x.com
Foto: Aida Džaferović/Sarajevo-x.com
Nasilje u porodici jedna je od gorućih tema današnjice, ne iz razloga što se u prošlosti nije događalo, nego zato što se kroz prošlost o psihičkom i fizičkom maltretiranju nije javno razgovaralo, kao i zbog činjenice da je takvo ponašanje u patrijarhalnom društvu spadalo pod normalno. Ipak, posljednjih godina bh. društvo, u kojem su žene u 95 posto slučajeva žrtve nasilja u porodici, sve više postaje svjesno ovog problema.

Tome u prilog govore podaci da sve više žena, žrtava nasilja, prijavljuje nasilnog partnera i traži pomoć od lokalnih centara za socijalni rad i drugih organa. Sigurna kuća − sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u porodici pri Fondaciji lokalne demokratije postoji od oktobra 2000. godine. Do sada je utočište u ovoj kući zatražilo više od hiljadu žena. Međutim, većina ovih žena se ponovo vratila u porodice iz kojih su došle, dakle direktno u nasilno okruženje od kojeg su pobjegle.

Mubera Hodžić-Lemeš, menadžerica Sigurne kuće, kaže da se 70 posto žena koje su potražile utočište u skloništu, vrati nasilnim muževima.

Teško materijalno stanje

"Žene se nasilnim muževima vraćaju ponajviše zbog teškog materijalnog stanja. Nisu zaposlene, nemaju riješeno stambeno pitanje i imaju po nekoliko djece. Nemaju podršku porodice, a kad je i imaju, ona je uglavnom psihološka, a vrlo rijetko materijalna", kaže Hodžić-Lemeš te dodaje da najveći problem predstavlja ponovno nasilničko ponašanje partnera.

Zbog toga je Fondacija lokalne demokratije, u saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad Sarajevo, pokrenula projekat formiranja grupa samopomoći, gdje se radilo sa samim nasilnikom.

Mubera Hodžić-Lemeš
Mubera Hodžić-Lemeš
"Vodeći 10 godina sklonište za žene žrtve nasilje, svjesni smo da je nužan rad sa nasilnikom, koji je uzrok nasilja. Cilj nam je bilo saniranje poremećenih porodičnih odnosa, prevencija nasilja te smanjivanje broja povratnica u Sigurnu kuću. Realizovano je 16 susreta, a bilo je prisutno po osam članova. Članovi grupa su bili počinitelji zlostavljanja, ali i osobe kod kojih je bio evidentan poremećaj porodičnih osnova", pojašnjava Hodžić-Lemeš.

U Hotelu "Bosnia" u Sarajevu su na Okruglom stolu o temi "Važnosti rada sa nasilnikom - multidisciplinarnog pristupa problemu nasilja u porodici" prezentirani rezultati rada sa grupama samopomoći. Istaknuto je da su iskustva uključenih u rad sa nasilnicima pozitivna, te da vlada velika zainteresovanost za nastavak projekta.

Promjene stavova i ponašanja

"Naše bivše korisnice nas pozivaju i govore nam da smo uspjeli da promijenimo određene stavove, ideje i ponašanja njihovih supruga, koji su bili uključeni u grupe", kaže menadžerica Sigurne kuće.

Projekat su finansijski podržali Agencija za ravnopravnost spolova BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH - FIGAP program (Program za implementaciju Gender akcionog plana). Fondacija lokalne demokratije je u oktobru prošle godine počela sa projektom Centar za pružanje besplatne pravne pomoći, koji je namijenjen žrtvama rata, traffickinga, nasilja u porodici, seksualnog iskorištavanja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini, a do sada je više od 400 osoba zatražilo pomoć.