FOTO / Završeno deminiranje dijela kruga Pretisa u Vogošći
Donator je Vlada Republike Austrije, u saradnji sa implementacijskom kućom "International trust fund for demining and mine victims asistance" iz Republike Slovenije.
Realizacija ovog projekta povjerena je najstarijoj deminerskoj organizaciji AMPHIBIA iz Sarajeva.
Kuriozitet vezan za ovaj deminerski zadatak je, što je na njemu pronađeno više od 4.500 kasetnih bombica KB 1 i KB 2, što predstavlja lokalitet sa najvećim brojem ovih sredstava zaostalih iza prethodnog rata u regionu.
Zastrašujućim posljedicama kasetne municije, koja dugo godina i poslije ratova usmrćuje i sakati, u regionu su najugroženiji građani Republike Srbije.
Prema podacima NGO Norveška narodna pomoć, tokom NATO bombardovanja 1999. na Republiku Srbiju bačeno je preko 347.000 komada ovih bombi, koje su do sada usmrtile ili povrijedile 95 osoba, a najviše dece.
Ipak Republika Srbija još uvijek nije postala potpisinik Konvencije za zabranu korišćenja kasetne municije i nažalost još uvijek proizvodnja kasetne municije je prisutna u ovoj zemlji.
Kasetne bombe u svijetu
Prema podacima organizacije "Human Rights Watch" 28 država (Brazil, Bugarska, Velika Britanija, Grčka, Egipat, Indija, Irak, Iran, Italija, Izrael, Japan, Južna Koreja, Južna Afrika, Kina, Nemačka, Rumunija, Rusija, Pakistan, Poljska, SAD, Severna Koreja, Singapur, Slovačka, Srbija, Turska, Francuska, Švedska i Španija) proizvodi više od 210 tipova kasetne municije koju nose avioni ili se ispaljuje iz artiljerijskog i oružja koje koristi mornarica.
Za 13 država, uključujući i Srbiju, zna se da su učestvovale u transferu oko 50 tipova kasetne municije za potrebe oko 60 država i paradržavnih formacija.
Najmanje 76 država (ubrajajući tu Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Hrvatsku) ima zalihe kasetne municije a u preko 30 zemalja i okupiranih teritorija ona je i upotrebljena. Pretpostavka autoriteta iz "Human Rights Watcha" je da su 2005. godine SAD skladištile oko 730 miliona kasetnih bombica (submunicije).
Gotovo ista količina postoji u Rusiji i Kini. Uglavnom procjenjuje se da je u svijetu prisutno preko milijardu ovih neupotrebljenih sredstava.
Doprinos domaće i sarajevske Amphibije velik je, ali u ovim svjetskim razmjerama više nego skroman.