Ukoliko nana Muniza isplati novac korisniku njene imovine, RS joj to mora nadoknaditi
Sedamdesetogodišnja Muniza će prema sudskoj odluci, o čemu smo već pisali, morati nadoknaditi navodno uloženi novac u popravke na njenoj u ratu devastiranoj kući, porodici koja ju je godinama koristila bez ikakve nadoknade i ugovora.
Nažalost, ovo nije jedini takav slučaj. Bilo ih je još na desetine, a jedan od poznatijih je slučaj Faika Zulčića, koji je izgubio spor protiv korisnika njegove imovine u ratu. Zulčić nije imao novac kako bi namirio 43.000 KM Krsti Furtuli, ratnom korisniku kuće koji je u nju uložio određeni novac. Na kraju ju je sud u izvršnom postupku kuću prodao upravo Furtuli i to za 34.000 KM.
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, za Klix.ba podsjeća da je u ovakvim slučajevima najbolje da se građani jave organizaciji Vaša prava, jer oni nude besplatnu pravnu pomoć.
Srušili im kuće i sagradili autobusku stanicu
"Mi smo zabilježili takve slučajeve u Banjoj Luci, Višegradu... i naročito Bijeljini. Imamo i snimke sa terena. 'Vaša prava' je ovlaštena međunarodna organizacija koja je trebala da pomogne i pomaže u tim slučajevima. Ono što je jako bitno je da postoje općinski odjeli za izbjeglice u RS-u koji rješavaju takve situacije u korist onih koji traže nadoknadu štete. I u zakonu koji je Vlada RS-a usvojila je određeno da to ide tako. Također se dešavalo i to da su recimo srušene kuće ljudima u urbanim dijelovima, a onda su se napravili novi regulacioni planovi i na njihovoj zemlji je nešto drugo sagrađeno. Konkretan slučaj su kuće Hrvata u Derventi koje su srušene i na tom mjestu je napravljena autobuska stanica. Naknada štete njima je takva da im je dato da van grada prave kuće. Znači, nisu pravično obeštećeni, niti ih je ko šta pitao", kaže Zukić.
Ovakvi slučajevi su zabilježeni i u drugom bh. entitetu, Federaciji BiH. Bilo ih je u Livnu, Mostaru, Jajcu...
"Recimo porodica Redžić je u Jajcu imala kuću na čijem mjestu je sada spomenik palim borcima Hrvata", dodaje Zukić.
Kada se desio slučaj Faika Zulčića iz Unije za održivi povratak su kontaktirali OHR, kao i brojne druge institucije.
"Niko nama nije odgovorio, a poslali smo svima pitanje kako može čovjek zaštiti svoju imovinu nakon povratka. U FBiH imamo jako puno slučajeva kada su ljudi nakon rata dobijali trajna rješenja za stanove, ulagakli su silan novac u njih, ali su ih na kraju morali napustiti, ali nikom nije palo na pamet da traži naknadu za to", tvrdi Zukić.
U Uniji za održivi povratak navode kako je bilo slučajeva da su korisnici stanova i kuća kada su se odselili vlasnicima još ostavljali i silne dugove zbog neplaćenih komunalija.
Ostavili dugove vlasnicima stanova i kuća
"U Banjoj Luci imamo slučaj doktora koji nam se obratio prije godinu dana. Njega su dočekali ogromni dugovi za neplaćenu vodu, struju i sve druge dažbine. Mi usmjeravamo ljude organizaciji 'Vaša prava', ali to ide strašno sporo", kaže Zukić.
OHR je prošle godine u aprilu, upravo povodom slučaja Faika Zulčića, još jednom podsjetio da Odredbe koje je donio visoki predstavnik obuhvataju obeštećenje za "nužne troškove" koji su bili neophodni da bi imovina ostala u stanju pogodnom za stanovanje.
Međutim, pravo privremenog korisnika na obeštećenje za nužne troškove ne smije ugroziti ili prevladati pravo povratnika i raseljenih osoba na povratak u skladu sa Aneksom 7. naveli su u OHR-u.
"Također, zakonski propisi predviđaju da ukoliko sud dosudi obeštećenje privremenom korisniku, povratnik ima pravo na povrat tog iznosa od nadležnih vlasti ili davaoca imovine na korištinje, prema Zakonu o izbjeglicama", podsjetili su tada u OHR-u.
Prema ovome, lokalne vlasti u Višegradu ili RS trebali bi nadoknaditi novac nani Munizi Oprašić ako ga ona bude morala isplatiti privremenom korisniku njene kuće i zemlje.
