"Po ubrzanoj proceduri predviđenoj ovim članom, Sud će izdavati audio ili videozapise suđenja u trajanju od deset minuta, prethodno anonimizirane i redigovane, u skladu sa odlukom sudije, odnosno predsjedavajućeg Sudskog vijeća", navedeno je u Pravilniku, prenosi Birn.
Svjedočenja žrtava, kao i drugih svjedoka, više neće moći biti emitovana u elektronskim medijima. Također, onemogućeno je i pravljenje specijaliziranih emisija, kako radijskih, tako i televizijskih. Jedina mogućnost je, kako je navedeno u Pravilniku, da Sud BiH osmišlja koncepciju i sadržaj te realizuje emisije u saradnji sa Javnim RTV servisom, dok ostali mediji nisu spomenuti.
“Odjeljenje za informisanje, u saradnji sa Komisijom za informisanje, učestvuje u osmišljavanju koncepcije i sadržaja emisije te u saradnji sa odgovarajućim odjeljenjem Suda radi na pripremi redovnih paketa informacija, videomaterijala i relevantnih dokumenata”, navedeno je u Pravilniku u vezi sa izradom specijalizirane emisije.
Uz pravilnik o ostvarivanju pristupa informacijama, Sud BiH je donio "Upute o načinu anonimizacije sudskih odluka, audio ili videozapisa ročišta i drugog informativnog sadržaja.
Prema toj uputi, imena i prezimena se navode inicijalima (naprimjer, umjesto Pero Perić treba navesti P.P.), kao i naziva institucija, preduzeća, agencija. Tako da, ako se spominje Ministarstvo pravde, samo će stajati Ministarstvo, a ako je riječ o Sarajevo osiguranju d.d., bit će navedeno će S.o.d.d.
Također, štite se i nazivi općina, pa ako je u pitanju Općina Livno, bit će navedeno samo Općina L. i slično.
Prema uputi o načinu anonimizacije, bit će zaštićeni brojevi pasoša, vozačkih isprava, registarskih oznaka, datum rođenja...
Iako je Sud BiH donio Pravilnik o ostvarivanju pristupa inofrmacijama i Uputu o anonimizaciji, nema objašnjenja zašto je to urađeno.
Početkom februara, a u skladu sa internom odlukom Tužilaštva BiH, je zabranjeno izdavanje potvrđenih optužnica javnosti.