BiH
0

Skupština RS-a iza zatvorenih vrata o reviziji privatizacije

FENA
Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zatvorena je danas za javnost na početku rasprave o Izvještaju Komisije za reviziju privatizacije državnog kapitala u preduzećima i bankama RS-a.

Poslanici SDS-a su kako su i najavljivali napustili sjednicu na početku rasprave i izašli iz skupštinske sale.

Poslanik SBiH Muharem Mureselović kazao je da su poslanici te stranke bili uzdržani prilikom glasanja da li da se sjednica zatvori za javnost prilikom rasprave o izvještaju Komisije za reviziju privatizacije.

"Bili smo uzdržani jer baš i ne vidimo neke velike razloge da se zasjedanje zatvori za javnost, jer je o ovome i ranije bilo puno razgovora", kazao je Mureselović i dodao da misli da javnost mora da sazna i razloge koje vladajuće stranke navode da su ključni za zatvaranje sjednice za javnost, ali i da misli da sjednica treba da bude javna.

Predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić istakla je da je prilično iznenađena zatvaranjem sjednice Skupštine za javnost tokom rasprave o ovoj tački, jer je entitetski sindikat bio jedan od pokretača za donošenje zakona o reviziji privatizacije i prvi koji su pokrenuli zahtjeve za reviziju privatizacije u nekim preduzećima.

Iz tog razloga ona smatra da prisustvo predstavnika Saveza sindikata na sjednici ne bi narušilo plan rada Narodne skupštine, a da je jedan dio sjednice ukoliko se govori o konkretnim slučajevima sumnjivih privatizacija trebao biti zatvoren za javnost.

Entitetska vlada je svojim zaključcima podržala rad ove komisije te zatražila da se svi izvještaji koje je Komisija za reviziju privatizacije podnijela nadležnim pravosudnim organima tretiraju kao krivične prijave i zahtijeva hitno reagiranje pravosudnih organa, koji bi prema zahtjevu Vlade ove izvještaje trebalo da stave u listu prioriteta za rješavanje.

Komisija za reviziju privatizacije u preduzećima i bankama RS-a je od maja prošle godine primila 155 zahtjeva za reviziju, revizija je pokrenuta u 53 slučaja, dok je Komisija navela da je u većini ovih predmeta utvrđena neregularnost pri provođenju postupaka licitacije i načina utvrđivanja minimalne prodajne cijene.

U 13 slučajeva registrirani učesnik se javio na posljednju ponudu, odnosno postignuta cijena prodaje državnog kapitala bila je identična minimalno utvrđenoj cijeni.