{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Romi uz pjesmu i nasmijana lica obilježavaju Đurđevdan

6.5.2015. u 11:25
17
63
Romi uz pjesmu i nasmijana lica obilježavaju Đurđevdan
17
Širom Bosne i Hercegovine Romi obilježavaju svoj najveći praznik Đurđevdan. Za razliku od prethodnih godina, slavlje u sarajevskom naselju Crni Vrh je nešto skromnije nego što je to bilo ranije. No, uprkos tome, smijeha i gostoprimstva ne manjka.
Romi su ustali rano jutros kako bi nabrali cvijeće koje potapaju u vodu zajedno s crvenim jajetom. Tom vodom se poslije umivaju i kupaju, a kako nam je rekla Džemila Zahirović, crveno jaje predstavlja snagu, zdravlje i radost.

"Jaje smo dobili do svojih komšija za Uskrs ili Vaskrs, stavimo ga s cvijećem koje miriše. Umivanje tom vodom predstavlja zdravlje, da budete veseli, cvjetni i mirisni. Također, baca se pšenica ili riža da bi bilo nafake u kući, i po djeci da imaju dobru nafaku u životu. Mladi se šibaju vrbom ili žarom kako bi im godina bila plodna i rodna. Rodbina se okuplja, sjedimo zajedno i roštiljamo", kazala je za Klix.ba Džemila.

Najljepša odjeća i nakit



S kućnog praga niko se ne vraća. Red je da se čestita praznik, a potom popije kafa ili sok. Odbijanje se shvata kao uvreda. Na Đurđevdan mladi obuku najljepšu odjeću i posjete komšije i prijatelje. Sedamnaestogodišnju Esmerandu zatekli smo sa prijateljicama ispred kuće jedne od njih.

"Od djetinjstva obilježavam ovaj praznik. Ujutro rano se umijem vodom koju donesemo, zapalimo vatru, napravimo kafu i nešto slatko i onda čestitamo jedni drugima. Onda slavimo. U odnosu na djetinjstvo, sve se promijenilo. Mladima je bolje jer smo prije mogli samo biti s porodicom, a sada možemo obići sve", kazala nam je.

Mnogo skromnije u odnosu na period prije rata



Šezdesetogodišnji Alija Zahirović jutros je počeo slaviti sa svojom suprugom i sedmogodišnjom unukom. Do kraja dana doći će im i sinovi, te još četvero unučadi. Ovaj Sarajlija, koji je ratni vojni invalid, kaže kako je sve mnogo skromnije nego što je to bilo ranije.

"Prije 15-ak godina svaka kuća je klala janjad. Sada je svaka godina sve gora i gora. Slabo ko ima. Na 30 kuća, koliko ima ovdje, okrenuta su dva-tri janjeta. Prije rata ovdje je bilo 150 kuća i okretalo se 150 janjadi. Ovu godinu smo izdržali nekako, iduću nećemo moći ni slaviti kolika je kriza. Ne može se zaraditi za hljeb", kazao nam je Zahirović.

Prije rata radio je kao trgovac, potom je bio u vojsci, a sada živi od 140 KM penzije.

"Rat je učinio svoje. Ovdje smo ostali samo mi stari ljudi. Nema više one sloge i ljubavi kao prije", kazao je.

Običaj je bio da se djeci kupi potpuno nova odjeća, veš i obuća, no godinama se to prestalo raditi jer ljudi nemaju novca. Alija će ove godine djeci kupiti samo čokoladu.

"Prije rata sam imao 4-5 štandova, radio sam i zarađivao, a supruga mi je radila u banci. U Titovo vrijeme, ko je htio raditi mogao je i zaraditi. Sada ako zaradim 10-15 KM, ja sam najsretniji čovjek na svijetu", rekao nam je Alija.

O prazniku



Đurđevdan je jedan od najvećih romskih praznika (romski: Ederlezi) kojim se slavi povratak proljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane, potječu iz zajedničke tradicije mnogih naroda istočnog Sredozemlja. Na taj dan Romi se svečano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska muzika i pleše se romsko kolo. Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću.

Obredi ovog praznika uključuju kupanje u vodi sa cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuća peru vodom. Obično sе na ovaj dan jede janjetina. Kao tradicionalno nomadski narod, Romi su ovim praznikom obilježavali prekid zimovanja i, pokrećući svoje čerge, ponovno polazili na put.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: