Romi danas proslavljaju svoj najveći praznik: Ovako izgleda Đurđevdan u naselju Gorica u Sarajevu
Đurđevdan je slava kod pravoslavaca i narodni praznik Roma koji se proslavlja 6. maja čime se obilježava uspomena na Svetog Đorđa.
Iako ga slave i drugi narodi, ipak je njegov značaj neuporedivo veći za romsku kulturu, u kojoj je Đurđevdan jedan od najznačajnijih praznika. Stoga povodom Đurđevdana ekipa portala Klix.ba posjetila je romsko naselje na Gorici u Sarajevu i zabilježila kako oni proslavljaju svoj najveći praznik.
Pripadnik romske zajednice Kasim Zahirović kazao je da ove godine Đurđevdan proslavljaju skromno u krugu porodice i komšija.
"Danas slavimo naš romski dan - Đurđevdan. Svi Romi u čitavom svijetu slave ovaj praznik. Sretan svima Đurđevdan. Od naših pradjedova je ostala tradicija da kakvo vrijeme bude za Đurđevdan takva bude i godina. Ja vjerujem u sve te običaje, to što su stari ljudi govorili tako se sve obistinilo. Mi mladi puno ne znamo, ali naši stariji su znali", kazao je.
Kako kaže, Romi su Đurđevdan proslavlji i u ratu, ali danas je situacija jednako teška zbog loše ekonomske situacije.
"Đurđevdan se slavi u krugu porodice, kako ko može. Rom čitavu godinu štedi da bi za taj dan osigurao malo bolji ručak. Međutim, iz godine u godinu finansijska situacija i kod Roma, kao i kod ostalih građana, u Kantonu Sarajevo i šire se pogoršava. Nema se novca, teško se živi. Mnogi Romi su nezaposleni. Jedan posto Roma u BiH je zaposleno, to je kap u moru. Želio bi ovim putem apelirati da državni službenici pomognu pripadnike romske populacije, da ih zapošljavaju u stalni radni odnos, a ne mjesec, dva. Došli ste danas ovdje na Goricu, u romsko naselje, možete vidjeti da se ni ispred koje kuće ne okreće janje. To govori da je situacija teška. Skromno će biti i ove godine", naveo je.
Najrasprostranjeniji običaji koji se vežu za ovaj praznik su pletenje vijenaca od bilja te kupanje u rijeci, a Zahirović je opisao kako to sarajevski Romi slave ovaj praznik.
"Ujutro idemo na Nahorevo po vodu s izvora, koju donosimo s mlinova. Vodu potom stavimo u posudu s cvijećem u koju stavimo jedno crveno jaje koje dobijemo od komšija kršćana nakon Uskrsa. Ovaj običaj provodimo u znak ljubavi, sreće, blagostanja i rahatluka. Ovom vodom se potom umivaju naša djeca, da budu sretna i zdrava, da im godine budu u svemu uspješne", pojasnio je.
Na Đurđevdan je običaj da najstariji član porodice ustaje u zoru, umije se napolju, uzima drenovinu i budi ostale članove laganim udaranjem kako bi bili "zdravi kao dren". Nakon toga počinje slavlje uz muziku, igru i što bogatiju trpezu.
