{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ratni zločinci u neadekvatnim zatvorima

S
28.7.2009. u 13:28
0
8
Ratni zločinci u neadekvatnim zatvorima
0
Ratni zločinci u neadekvatnim zatvorima
Foto: Ilustracija
Zbog nedostatka državnog zatvora s visokim stepenom sigurnosti, više od 30 osoba koje je Sud BiH pravosnažno osudio za ratne zločine kazne služi u neuslovnim entitetskim kazneno-popravnim institucijama.
Ni četiri godine otkako je Sud BiH procesuirao prve osobe za ratne zločine, nije počela izgradnja zatvora na državnom nivou. U međuvremenu su utrošeni milioni konvertibilnih maraka za smještaj pritvorenika i osuđenika u entitetske ustanove koje nemaju visok stepen sigurnosti, niti zadovoljavaju evropske standarde.

Ministarstvo pravde BiH najavljuje da bi izgradnja državnog zatvora, odnosno Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera, mogla početi u proljeće 2010. godine, ali se još uvijek “ne želi baviti prognozama”.

Iz Suda BiH upozoravaju da nepostojanje ovakve ustanove predstavlja “veliki problem” kako sa aspekta sigurnosti, tako i ekonomičnosti, te ističu da bi se s izgradnjom državnog zatvora “rasteretili postojeći zatvori, te bi se u njima poboljšali uslovi”.

Zbog nepostojanja zatvora na državnom nivou, osobe koje Sud BiH osudi ili im odredi pritvor upućuju se u entitetske kazneno-popravne ustanove, u kojima, kako navode nadležni, godinama vladaju teški uslovi.

U izvještaju Vijeća Evrope iz 2007. godine navodi se da su zatvorski kapaciteti u BiH popunjeni više od 100 posto, te da u njima zatvorenici borave uz “minimum standarda” u odnosu na preporuke Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog postupanja.

Na početku rada Suda BiH, uspostavljena je i pritvorska jedinica, koja je jedina ustanova s visokim stepenom sigurnosti u skladu sa standardima Evropskog zatvorskog pravilnika i zakona BiH. Međutim, ova jedinica je privremeno rješenje budući da raspolaže samo 21 pritvorskim mjestom, a u Ministarstvu pravde ističu da je trenutno 78 osoba osumnjičenih ili optuženih kojima je Sud BiH izrekao mjeru pritvora.

Za smještaj preostalih 57 pritvorenika, te još 85 zatvorenika, Ministarstvo pravde plaća entitetskim ustanovama 40 konvertibilnih maraka dnevno (oko 20 Eura).

Potreba za zatvorom

Ideja i prvi planovi za izgradnju Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, u koji bi bile upućivane osobe po nalogu Suda BiH, nastali su još na samom početku rada ove institucije.

Tada je Ministarstvo pravde BiH – inicijator i glavni voditelj ovog projekta – isticalo da bi, nakon što odjeli Suda BiH za ratne zločine i organizirani kriminal počnu s radom, “u pitanje bila dovedena sposobnost entitetskih zavoda da omoguće izvršenje sankcija nad licima lišenim slobode i održe sigurno okruženje”.

Međutim, ni četiri godine poslije, nakon što je Sud pravosnažno osudio već 85 osoba, od čega 35 za ratne zločine, ne postoji posebna institucija u koju bi se osuđenici smjestili. Jedino što je do sada završeno jeste izgradnja ogradnog zida budućeg zatvora, koji će se nalaziti u Istočnoj Ilidži.

“Angažovali smo domaća sredstva, raščistili lokalitet, platili određeni iznos za infrastrukturu, i sada imamo raščišćen i dijelom ograđen lokalitet budućeg zatvora. Dakle, ovo što smo mi započeli, ustvari je pokazatelj jedne volje BiH da ovu investiciju realizira, ali, objektivno, mi zapravo čekamo da se obezbijede kompletna sredstva za tu investiciju”, kaže Srđan Arnaut, zamjenik ministra pravde BiH.

Arnaut ističe da je u dosadašnje radove na izgradnji zatvora uloženo oko 1.700.000 KM (oko 850.000 eura) budžetskih sredstava, dok će izgradnja čitavog zatvora – sa oko 300 zatvorskih i 50 pritvorskih mjesta – koštati “oko 20 miliona eura ili nešto više”.

Prvobitna procjena iz 2005. godine govorila je da bi zatvor mogao koštati oko 16 miliona eura, ali, kako pojašnjava Arnaut, u međuvremenu su se promijenili standardi Evropske unije.

“Ne dolaze više u obzir grupne ćelije, sada će to biti individualne ćelije. Krajnji je zahtjev – jedna ćelija, jedan zatvorenik. Nastojimo da zadovoljimo najvećim dijelom standarde koji su usvojeni 2006. godine”, napominje zamjenik ministra.

Arnaut pojašnjava da su sredstva za izgradnju zatvora djelimično već osigurana od stranih donatora, dok bi ostatak trebao pokriti kredit Evropske razvojne banke.

“U ovom trenutku se radi kompletna revizija projekta, što je uslov Evropske razvojne banke za dodjelu kredita. Kredit bi nam trebali odobriti u novembru, jer tvrde da nije ništa sporno. Mi smo optimisti da bismo mogli raspisati međunarodni tender za izvođenje radova u februaru 2010. godine”, tvrdi Arnaut za Justice Report.

Ipak, zamjenik ministra dodaje da se teško “baviti prognozama” koliko će trajati izgradnja zatvora, ali vjeruje da, “pošto bismo imali sva sredstva obezbijeđena, izvođače ništa ne bi sprečavalo da rade maksimalno brzo”.

Na izgradnju državnog zatvora godinama čeka Sud BiH, u kojem ističu da je ovakva ustanova “neophodna” za njihov daljnji efikasan rad.

“Nepostojanje zavoda za izvršenje krivičnih sankcija na nivou države predstavlja veliki problem. Lica koja su odlukom Suda BiH osuđena na kaznu zatvora upućuju se na izdržavanje kazne u već preopterećene entitetske zavode. Imajući u vidu da Sud BiH procesuira krivična djela za koja se često izriču kazne dugotrajnog zatvora, neophodna je izgradnja ustanove visokog stepena sigurnosti”, navode u Sudu BiH.

I sama predsjednica ove ustanove Meddžida Kreso je još početkom 2008. godine isticala da je izgradnja zatvora “prijeka potreba“, te da je bez njega “upitan rad Suda BiH”.

“Postojeći zatvorski sistem je loš, a pri tome u zatvorima nema ni mjesta kako bismo slali osuđene na izdržavanje kazni”, kazala je tada Kreso.

U Sudu BiH napominju da bi se, imajući u vidu lokaciju budućeg zatvora – koji bi bio smješten 10 kilometara od Suda – značajno smanjili troškovi transporta pritvorenika, koji se sada na suđenja dovoze iz različitih kazneno-popravnih zavoda širom BiH.

Smještaj zatvorenika 200.000 KM mjesečno

Dok se čeka izgradnja državnog zatvora, Ministarstvo pravde BiH plaća 40 KM dnevno za smještaj pritvorenika i osuđenika Državnog suda u kazneno-popravnim ustanovama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

Podaci Državnog ministarstva pravde govore da su trenutno u ovim ustanovama smještene 163 osobe, od čega je njih 85 na izdržavanju kazne, a 78 je pritvorenika. Za njihov boravak Ministarstvo pravde izdvaja 6.500 KM dnevno, odnosno skoro 200.000 KM mjesečno.

Od ukupnog broja pritvorenika, 36 ih je u pritvoru po nalogu Odjela za ratne zločine Suda BiH, od čega njih 14 čeka pravosnažnu presudu, dok je u toku suđenje za 22 osobe.

Svi pritvorenici i osuđenici trenutno su smješteni u nekim od 14 kazneno-popravnih ustanova koje se nalaze na prostoru BiH – osam u Federaciji BiH, te šest u Republici Srpskoj.

Prema procjeni stanja u sistemu kazneno-popravnih zavoda Federacije BiH koju je uradilo Federalno ministarstvo pravde za period do januara 2009. godine, kapaciteti ovih ustanova “ne udovoljavaju u potpunosti standardima utvrđenim Zakonom o izvršenju kaznenih sankcija i Evropskim zatvorskim pravilima”.

“Općenito je primjetan rast pritvoreničke populacije, što bitno otežava i smanjuje raspoložive zatvorske kapacitete. Trenutna prosječna prenapučenost u kazneno-popravnim zavodima u Federaciji BiH je oko 23 posto, s tendencijom povećanja”, navodi za Justice Report Entoni Šeperić, glasnogovornik Ministarstva pravde Federacije.

Iz Federalnog ministarstva upozoravaju da je posljednjih godina primjetan kontinuiran rast broja zatvorenika u odnosu na broj pripadnika zatvorske straže, “što nepovoljno utječe na razinu sigurnosti u samim zavodima”.

“Kada je riječ o problemima, njih je zaista mnogo. Općenito se može reći da je sustav izvršenja krivičnih sankcija dotrajao, opterećen u svakom pogledu i jednostavno zreo za korjenitu reformu”, smatra Šeperić.

Uslovi smještaja pritvorenika i zatvorenika nisu ništa bolji ni u drugom dijelu BiH – Republici Srpskoj.

“Uslovi smještaja i nivo standarda lica lišenih slobode nisu na nivou željenih, ali se čine znatni napori da se oni poboljšaju i dovedu do odgovarajućih evropskih standarda. Zatvorski smještaj u BiH je tradicionalno građen u vidu spavaonica. Izuzetno je teško održavati red i bezbjednost kod ovakve vrste zatvorskog smještaja, i njime se znatno povećava rizik od nasilja i nediscipline”, ističe Boško Đukić, pomoćnik ministra pravde RS-a.

Zastarjeli sistem gradnje kazneno-popravnih ustanova u BiH prepreka je prilagođavanju Evropskim zatvorskim pravilima, koja zahtijevaju da zatvorenici tokom noći budu smješteni u pojedinačnim ćelijama.

Za sada, takvi uslovi su dostupni samo u pritvorskoj jedinici Suda BiH, koja raspolaže 21 mjestom, i popunjena je 100 posto.

“Pritvorska jedinica Suda BiH je neka vrsta ‘protočnog bojlera’. Tu se ljudi zadržavaju samo dok im traje suđenje i ne koristi se za osuđenike”, pojašnjava Arnaut.

Stabilna situacija unatoč problemima

Unatoč problemima s kojima se susreću entitetske kazneno-popravne ustanove, do sada nisu zabilježeni veći problemi u zatvorima u BiH kada je riječ o osobama optuženim ili osuđenim za ratne zločine, te, s izuzetkom jedne osobe, niko do sada nije pobjegao iz zatvora.

Radovan Stanković, kojeg je Sud BiH pravosnažno osudio na 20 godina zatvora za zločine u Foči, te ga u aprilu 2007. uputio na izdržavanje kazne u Kazneno-popravni zavod Foča, uspio je 25. maja iste godine pobjeći prilikom odvoženja na medicinski pregled.

Iako predstavnici Ministarstva pravde i Suda BiH ističu da ne treba tražiti vezu između ovog bijega i uslova u zatvorima, napominju da će državni zatvor svakako zahtijevati veći sistem sigurnosti.

“Bjekstvo pravosnažno osuđenog Radovana Stankovića ne može se dovoditi u direktnu vezu sa zatvorskim sistemom. Uzrok bijega Radovana Stankovića je bio detaljno organiziran plan, ali se mora naglasiti da je nepostojanje zavoda s visokim stepenom sigurnosti sigurno doprinijelo provođenju takvog plana”, navode za Justice Report u Sudu BiH.

Čekajući izgradnju državnog zatvora, kaznu je već odslužila jedna osoba koju je Sud BiH osudio za ratne zločine.

Abduladhim Maktouf, prva osoba osuđena za ratne zločine pred Državnim sudom, odslužio je petogodišnju kaznu u Kazneno-popravnom zavodu u Zenici. Maktouf je u aprilu 2006. osuđen jer je 1993. godine pripadnicima jedinice “El Mudžahid”, koja je bila u sastavu Trećeg korpusa Armije BiH, pomogao u nezakonitom hapšenju, zatvaranju i otmici pet civila hrvatske nacionalnosti.

Najoptimističnije procjene govore da bi izgradnja zatvora mogla početi sredinom 2010. godine, a za to vrijeme bi još neki osuđenici Suda BiH mogli odslužiti kazne.

Takav je slučaj s Mitrom Raševićem, koji je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora zbog zločina počinjenih od 1992. do 1994. godine u Kazneno-popravnom domu Foča, gdje je bilo zatvoreno i zlostavljano više od 700 ljudi.

Rašević se u augustu 2003. predao Tribunalu u Haagu, te je tri godine poslije prebačen na procesuiranje u BiH.

Slična situacija je i s Momčilom Grubanom, koji je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora za zločine u prijedorskim logorima. Gruban se predao Tribunalu u Haagu u maju 2002. godine, od kada je – uz povremene prekide – boravio u pritvoru u Scheveningenu.

Na procesuiranje u BiH prebačen je 2006. godine, a prema presudi Državnog suda, u kaznu mu je uračunato i vrijeme koje je proveo u pritvorskoj jedinici.

U Sudu BiH navode da nepostojanje državnog zatvora nije “od presudnog uticaja”, posmatrajući iz ugla procesuiranja predmeta iz nadležnosti Državnog suda. Međutim, napominju da prebukiranost postojećih entitetskih zavoda, te nedostatak adekvatnih sredstava za njihovo održavanje, otežavaju ispunjavanje visokih standarda definisanih zakonom.

“U ovom trenutku je najvažnije ubrzati proces izgradnje državnog zatvora visokog stepena sigurnosti koji bi imao kapacitet za oko 350 lica. Na taj način bi se rasteretili postojeći zatvori, čime bi se poboljšali uslovi u svim zavodima za izdržavanje krivičnih sankcija”, ističu u Sudu BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: