Dvorana ANU BiH bila je premala za sve one koji su došli uputiti i poslušati posljednji pozdrav Ibrišimoviću, te su mnogi komemoraciju odslušali na nogama.
Prigodna slova o istaknutom piscu govorili su književnik i akademik Abdulah Sidran, predsjednik PEN Centra BiH Zvonimir Radeljković te predstavnik Društva pisaca BiH Zilhad Ključanin.
"Ibrišimovićeva je duša zajedno s tijelom četiri decenije gorjela na lomači vlastite nesnošljive darovitosti. Po sebe i po druge bio je opasan - takav je bio efekt tog njegovog dara", počeo je Sidran govor, dodajući da je često u sarajevskim književnim krugovima bila izložena podsmijehu njegova tvrdnja da Bosna nije rodila darovitijeg književnika od Ibrišimovića.
Sidran podvlači da je to bio pisac koji je neposredno istraživao i bivao majstor u najrazličitijim književnim formama. Uz to, bio je slikar, crtač i kipar, tvorac krajnje neobičnih formi u različitim materijalima.
"Već od prvih radova vidjelo se da se radi o beskrajno posebnom individualnom talentu. Roman "Ugursuz" već je bio književna senzacija, nakon čega slijedi cijela decenija Ibrišimovićeve opsesije likom i djelom Huseina kapetana Gradaščevića. Roman "Vječnik", zajedno s "El-Hidrovom knjigom", njegovo su životno djelo", zaključio je Sidran.
Zvonimir Radeljković se Ibrišimovića prisjetio iz ljeta ranih 70-ih godina na otoku Mljetu, kada je imao priliku upoznati njegovu dječačku stranu.
"Ibrišimović je volio pomagati ljudima, nije bio sebičan, čak ni u spisateljskom zanatu. Bio je jedan od najznačajnijih bh. pisaca, nadareni skulptor, akademik. Sada se opraštamo od njega ponosni što je neko vrijeme proveo s nama", istaknuo je on.
Zilhad Ključanin je mišljenja da je Ibrišimović bio slika i prilika onoga što bi se uvijek podrazumijevalo kada se kaže umjetnik. Naglašava da je on upravo tako živio i sagledavao naš svijet, te da je bio pisac s najdužim stažom slobodnog umjetnika u BiH.
"Jako je važan njegov odnos prema govoru i razgovoru, koji su mu bili skoro sveto esencijalni i od Boga dati. Ibrišimović je spasio našu književnost da ne ode u mizantropiju i ispraznost, on je bh. književnost uključio u savremene tokove svjetske književnosti", smatra Ključanin.
Također je podcrtao da Ibrišimović nikada nije odustao od propitivanja životnih tema - smrti, bitisanja, istine, vjere, apsoluta, te da je čitaocu nudio ono najvažnije - duhovitost i ozbiljnost iskaza koja se dodirivala s mudrošću.
Bosanskohercegovački književnik Nedžad Ibrišimović preminuo je iznenada 15. septembra u 71. godini.
