{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Popis stanovništva 2011. u BiH upitan"

S
13.12.2009. u 13:05
0
16
"Popis stanovništva 2011. u BiH upitan"
0
"Popis stanovništva 2011. u BiH upitan"
Predsjednik Centra za populaciona i društvena istraživanja Republike Srpske Stevo Pašalić smatra da je održavanje popisa stanovništva 2011. godine u BiH vrlo upitno.
"Ostalo je praktično nešto više od godinu dana za pripreme za popis, a zakon o regulisanju ove oblasti još nije usvojen", rekao je Pašalić i naglasio da bi, ukoliko bi pošli od pretpostavke da će ovaj zakon biti usvojen u narednih dvadesetak dana, u šta sumnja, ostalo praktično godina dana za pripreme popisa.

On je dodao da bi se u tom slučaju radile ubrzane pripreme koje bi dovele do organizacije popisa sa onim obilježjima koja budu dogovorena, ponovivši da je realnije u ovom trenutku da popisa 2011. godine neće biti, s obzirom da je popis stanovništva postao veliki politički izazov u kojem dogovora nema.

Prema njegovim riječima, popis stanovništva BiH je politički izazov, jer se nalazi na "terenu politike".

"Ako ne bude popisa, BiH će sa Somalijom i Libanom, koje iz političkih i drugih razloga nestabilnosti neće izvršiti popis, biti treća zemlja od 233 države ili teritorije u svijetu koja neće obaviti popis u drugoj dekadi 21. vijeka", pojasnio je Pašalić.

On je istakao da, ukoliko se popis ne izvrši, BiH neće biti uključena u međunarodnu statističku evidenciju, jer neće imati validne podatke.

"Zbog toga BiH neće biti uključena u međunarodne razvojne projekte ili neke druge planove i programe, koji se na osnovu validne statističke evidencije kreiraju u krugovima Ujedinjenih nacija ili drugih međunarodnih institucija", rekao je Pašalić.

Prema njegovim riječima, bez popisa stanovništva BiH će unutar svoje teritorije ostati bez najobuhvatnijih mjerenja u vlastitom prostoru, što znači da neće imati relevantnih podataka na osnovu kojih bi mogla da kreira značajnije razvojne, socijalne i druge programe.

"To sve znači da će BiH i dalje imati procijenjene podatke koji su vrlo rastegljivi i daleko od realnosti od popisa iz 1991. godine do danas", naglasio je Pašalić.

On je naglasio da principi i preporuke UN u popis stanoništva uključuju obavezna i dodatna obilježja.

"Obavezna obilježja imaju oko 40 odrednica, a dodatna više od 70, što znači da je ostavljena mogućnost da svaka zemlja, prema svojim specifičnostima, uzima ona obilježja koja su joj najneophodnija", rekao je Pašalić.

On je dodao da su iz obaveznih obilježja na principima Evropske unije, odnosno Evro stata, data, uglavnom, ekonomsko-socijalna obilježja, koja nisu sporna u BiH.

Ističući da u dodatna obilježja spadaju izjašnjavanja o nacionalnoj, vjerskoj i religijskoj pripadnosti, Pašalić je rekao da je u dosadašnjim popisima praksa pokazala da je 76 zemalja popisivalo ta obilježja.

"To su zemlje koje su multietničkog karaktera, a u koje spada i BiH, i ta obilježja trebaju biti afirmativna za određenu zemlju", rekao je Pašalić i naglasio da su ta obilježja u BiH definisana i Ustavom, gdje se tri konstitutivna naroda mogu definisati samo preko nacionalnog izjašnjavanja.

Prema njegovim riječima, samo one evropske zemlje koje su nacionalno dominantne nemaju obavezu ili potrebu da uvode obilježja o etničkoj nacionalnoj i religijskoj pripadnosti, kao što su Francuska, Njemačka, Belgija, u kojoj Valonci i Flamanci čine 90 odsto stanovništva.

"Iz svega ovoga slijedi zaključak da je izjašnjavanje stanovništva BiH po multietničkim, nacionalnim i vjerskim obilježjima sasvim prirodno, poželjno i neophodno, s obzirom da je definisano po ustavnoj kategoriji, zbog čega niko neće biti ugrožen ni oštećen - naprotiv", rekao je Pašalić.

Pašalić je ocijenio da su podaci svakog popisa stanovništva, koji se provodi u određenoj godini, primjenjivi od pete do sedme godine, dok u devetoj godini, odnosno na kraju dekade, nisu validni, jer su izmjenjeni i skoro neupotrebljivi, zbog čega se i vrši popis svake desete godine.

"U BiH je od zadnjeg popisa prošlo skoro dvadeset godine, pa je potpuno deplasirana svaka priča da se oni primjenjuju i sada", rekao je Pašalić i naglasio da je pozivanje na popis iz 1991. godine irelevantna slika koja ništa ne označava, izuzev da na osnovu nje neki političari vide svoj interes u podjeli vlasti na svim nivoima u BiH.

On je naglasio da bi, čak i da nije bilo ratnih zbivanja, demografska struktura stanovništva u BiH bila u ovih davdesetak godina značajno promijenjena.

"A pošto su bila ratna dešavanja, onda je zaista potpuno nerazumno da se podaci popisa iz 1991. godine koriste u pogledu definisanja konstituisanja institucija vlasti na svim nivoima, od izvršne, sudske i zakonodavne, što je zabluda koja BiH ne donosi ništa progresivno", ocijenio je Pašalić.

On je pojasnio da je nakon završetka rata i Dejtonskog sporazuma došlo do unutrašnje teritorijalne prekompozicije BiH, što znači da je promjenjena unutrašnja teritorijalna administrativna organizacija, zbog čega ima jedan broj opština koje nisu postojale 1991. godine, odnosno bile su teritorijalni dio neke druge opštine.

"Kako ćemo sada odrediti koliko te novonastale opštine imaju stanovnika i na osnovu kojih se podataka u njima može definisati podjela vlasti, jer je za njih popis iz 1991. godine neprimejnjiv", zapitao je Pašalić.

On je rekao da je u predratnoj BiH bilo 109 opština, dok u postdejtonskoj BiH ima više od 140 lokalnih zajednica, istakavši da sama ta činjenica govori da se na svim teritorijalnim jedinicama ne može primjeniti popis iz 1991. godine.

"Dakle, popis stanoništva iz 1991. godine je prošlost koju treba potpuno anulirati i okrenuti se nekim savremenim i validnim podacima koji će planskim razvojnim programima omogućiti progresivniji i dinamičniji razvoj BiH, a ne uzimati paušale podatke koji se ne temelje na validnim podacima", rekao je Pašalić.

Ocijenivši da bi najbolje bilo da se popis stanovništva 2011. godine izvrši na nivou BiH, Pašalić je rekao da je, ako se to ne dogodi, sasvim prihvatljivo da RS za svoje potrebe izvrši popis stanovništva.

"Svjesni smo da ti podaci neće biti uključeni u međunarodnu statističku evidenciju i da, shodno tome, neće biti uporedivi sa drugim zemljama", rekao je Pašalić, dodavši da će, međutim, biti vrlo korisni za sve razvojne i akcione planove RS, kao i za naučne, stručne i istraživačke procese.

Pašalić je mišljenja da je za očekivati da će jedan broj nesrpskog stanovništva bojkotovati popis u Srpskoj.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: