Prkos mladih u Jajcu
108

Pobuna protiv fenomena "dvije škole pod jednim krovom" je znak da BiH ima budućnost

Klix.ba
Foto: Facebook/Srednja strukovna škola "Jajce"
Foto: Facebook/Srednja strukovna škola "Jajce"
Fenomen "dvije škole pod jednim krovom" predstavlja najprimitivniji oblik segregacije u kojoj mladi u BiH snose najveće posljedice. Pobuna školaraca je dospjela u svjetsku javnost. Jedan srednjoškolac iz Srednje strukovne škole "Jajce" je za njemački Der Spiegel poručio da država ne bi imala budućnosti da nema te pobune.

U Bosni i Hercegovini se učenici, u istoj školi, često podučavaju odvojeno po etničkoj pripadnosti. U malom gradu Jajcu se srednjoškolci bore protiv toga i već su imali svoj prvi uspjeh.

Azra Keljalić je, koliko je sjećanje služi, oduvijek imala samo jednu najbolju prijateljicu, Luciju. One su se igrale zajedno, zajedno išle u vrtić i osnovnu školu u Jajcu, gradiću u Bosni i Hercegovini.

"U predvorju školske zgrade rastali su se. Azra je morala otići lijevo, u bošnjački dio, Lucija desno u hrvatski dio škole. Toaleti su također odvojeni. Mogli su se vidjeti samo na pauzama", piše njemački Der Spiegel.

Azra kaže da u početku nije razumjela razdvajanja te da smatra da je to užasno i tužno. Naročito zbog toga što ona i Lucija govore istim jezikom. Čak su i kroz osnovnu školu bile razdvojene.

Kada je krenula u srednju školu Azra je bila oduševljena jer su na većini školskih časova sjedili zajedno, ali to nije potrajalo dugo. Odjednom su sve predmete izučavali odvojeno, podijeljeni po etničkom ključu.

"Smatrala sam da ne možemo dopustiti da se to dogodi", kaže Azra prisjećajući se početaka pobune srednjoškolaca u Jajcu. Bio je to ustanak protiv "apartheida u školi".

U protekle dvije i pol godine učenici Srednje strukovne škole "Jajce" odupiru se razdvajanju prema etničkom ključu. Na sivoj vanjštini školske zgrade stoji veliki grafit: "Zajedno to možemo učiniti!"

Pobuna ima veliku simboličku moć u Bosni i Hercegovini, podijeljenoj po entitetskoj i kantonalnim linijama.

"U mnogim se školama uspostavila djelomična segregacija: predmeti kao što su povijest, geografija i materinji jezik podučavaju se odvojeno, a ostali zajedno. Ali u Federaciji BiH, jednom od dva dijela Bosne i Hercegovine, sve je više modela 'dvije škole pod jednim krovom', odnosno potpuna segregacija učenika i nastavnika u jednoj zgradi", navodi njemački list.

Segregacijski model školstva, koji je direktna posljedica diskriminatornog državnog ustrojstva uspostavljenog u Dejtonu radi "mira u kući", diskriminirajućim je proglasio i ustavni sud u novembru 2014. godine. Nažalost, on je još uvijek živ.