Osuda sporazuma o saradnji u progonu počinalaca ratnih zločina između BiH i Srbije
U saopćenju za javnost SBiH navodi da ovaj nacrt sporazuma predviđa ustupanje svih predmeta na polju ratnih zločina počinjenih na teritoriju Bosne i Hercegovine onoj državi u kojoj osumnjičeni ima prebivalište.
SBiH ističe da to znači da se Bosna i Hercegovina odriče nadležnosti da procesuira doslovno hiljade osumnjičenih građana Srbije koji su tokom rata harali po Bosni i Hercegovini, te čak i nadležnosti nad građanima Bosne i Hercegovine koji u međuvremenu pobjegnu u Srbiju i tamo dobiju prebivalište.
"Da ilustriramo - ovaj sporazum znači da bi nadležnost za procesuiranje Ratka Mladića, ako ga ne stigne procesuirati Haški tribunal, imala Srbija a ne Bosna i Hercegovina. Opravdanje onih koji podržavaju ili zagovaraju ovaj sporazum je da Srbija svakako ne može isporučiti svoje državljane Bosni i Hercegovini. To opravdanje, međutim, ignoriše činjenicu da takve osobe sada ne mogu napustiti teritoriju Srbije bez straha da će biti uhapšeni po potjernici iz Bosne i Hercegovine", navodi SBiH.
Nakon ovog sporazuma, kako se dodaje, ti isti zločinci će moći slobodno putovati svijetom jer će ih štititi srbijansko prebivalište.
Stranka za BiH podsjeća da je Srbija nudila Bosni i Hercegovini gotovo identičan nacrt sporazuma tokom londonskog postupka protiv Ejupa Ganića, te predlagala da Bosni i Hercegovini odmah ustupi predmet „Dobrovoljačka“ u zamjenu za potpisivanje tog sporazuma.
Bosna i Hercegovina tada nije pristala na te pritiske, ali ih je iskoristila za dokazivanje političke motivacije srbijanske optužnice.
Sud u Londonu je u svojoj presudi citirao upravo te pritiske, te je na osnovu toga i donio presudu da se radi o političkoj motivaciji srbijanskog pravosuđa.
"Srbija je hapšenjem generala Jovana Divjaka u Beču odlučila ponovo okušati sreću ove godine. Umjesto da sada još lakše dokaže političku motivaciju Srbije, odnosno da dozvoli bečkom sudu da prepiše londonsku presudu, sa dubokim žaljenjem konstatujemo da je Bosna i Hercegovina ovaj put popustila srbijanskim političkim pritiscima", ističe se u saopćenju Stranke za BiH.
Ovakvim pristupom, koji pokazuje potpuni nedostatak strategije, Bosna i Hercegovina je prema Srbiji napravila dva krupna ustupka - odrekla se mogućnosti da Srbiji zadaje debakl za debaklom pred evropskim sudovima poput istorijskog debakla u Londonu, te se zauvijek odrekla mogućnosti da procesuira osobe poput Mileta Dubajića i hiljada i hiljada drugih građana Srbije koji su učestvovali u genocidu, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Stranka za BiH konačno napominje da je ovaj sporazum prvi u istoriji međunarodnopravnih odnosa po kom se neka država odriče svoje prve i osnovne nadležnosti da procesuira zločine počinjene na njenom sopstvenom teritoriju, saopćeno je iz Press službe SBiH.
U Ministartvu pravde BiH je ocijenjeno da odredbe tog sporazuma nisu u suprotnosti sa Ugovorom između BiH i Republike Srbije o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima (uključujući i izmjene i dopune tog ugovora) i Evropskom konvencijom o uzajamnoj pomoći u krivičnim stvarima.
"Sporazum u suštini predstavlja detaljniju tehničku provedbu određenih članova Ugovora i Konvencije koje su načelno regulirale način postupanja u odnosnim predmetima", navodi se u dopisu Ministartva pravde BiH upućenom Tužilaštvu BiH koje je od tog ministarstva zatražilo mišljenje o tekstu sporazuma.
"Kod ovakvog stanja stvari, cijenimo da će sporazum značajno unaprijediti ukupnu pravnu pomoć i suradnju između dviju država u otkrivanju, progonu i procesuiranju počinilaca ratnih zločina", stoji u dopisu koji je potpisao ministar pravde BiH Bariša Čolak.
