{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Karadžić: Zločine kasnije rješavati

F
23.4.2012. u 18:16
0
Karadžić: Zločine kasnije rješavati
0
Karadžić: Zločine kasnije rješavati
Radovan Karadžić
Na suđenju Radovanu Karadžiću u Haagu bivši premijer Republike Srpske Branko Đerić posvjedočio je da 1992. godine, uprkos njegovom upozorenju, optuženi nije želio da se bavi problemom ratnih zločina koje su počinile srpske snage, uz obrazloženje da će za to biti vremena kasnije.
Đerić, koji je na čelu Vlade RS-a bio od marta do decembra 1992, ocijenio je da je RS tada bila “partijska država koju je vodio Karadžić” kao lider Srpske demokratske stranke (SDS).

On je izjavio da je Karadžić “sebe smatrao vladom” i da je s najužim krugom saradnika određivao politiku koja će biti vođena i ministre koji će je provoditi. Vlada čiji je premijer bio Đerić bila je stoga, po njegovim riječima, samo “tehnički privjesak”.

Po Đerićevom iskazu, tadašnji ministri pravosuđa Momčilo Mandić i unutrašnjih poslova Mićo Stanišić bili su umiješani u kriminal i zločine, a Stanišić mu je zaprijetio i ubistvom.

“Mandić i Stanišić su zaobilazili Vladu i obraćali su se direktno Karadžiću”, kazao je Đerić, naglasivši da ga je predsjednik RS-a spriječio u pokušaju da smijeni Mandića i Stanišića.

Tribunal u Haagu trenutno sudi Mići Stanišiću po optužnici za zločine počinjene 1992. nad Bošnjacima i Hrvatima.

Đerić je izjavio i da je “bio zabrinut” zbog zločina srpskih snaga i da je želio da se taj problem riješi, ali da se Karadžić “s tim nije složio”, rekavši da se to može uraditi i kasnije.

Karadžić, bivši predsjednik i vrhovni komandant oružanih snaga RS-a, optužen je za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, genocid u Srebrenici i još sedam općina u BiH, teror nad civilima u Sarajevu, te uzimanje “plavih šljemova” UN-a za taoce.

Bivši premijer RS-a potvrdio je da je tadašnja članica Predsjedništva RS-a Biljana Plavšić “tražila i odobravala” dolazak paravojnih snaga u RS, ali da je to odobravalo i cijelo Predsjedništvo.

“Te stavove Plavšić je otvoreno izložila na Skupštini RS-a u Zvorniku ujesen 1992”, precizirao je svjedok. Tribunal je Plavšić 2003. osudio na 11 godina zatvora nakon što je priznala krivicu za progon nesrpskog stanovništva počinjen 1992. godine. Poslije izdržane dvije trećine kazne, ona je puštena na slobodu iz zatvora u Švedskoj.

Općinski krizni štabovi, preko kojih je, po optužnici, politički vrh proveo nasilno preuzimanje vlasti širom BiH, bili su, po Đerićevoj ocjeni, također “partijski organi” SDS-a, javio je BIRN.

Đerića će u utorak unakrsno ispitivati optuženi Karadžić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: