Hutovo blato je prirodni biser koji polako nestaje

"Hutovo blato se suočava sa velikim problemima i ono je praktično sada na prekretnici da li će opstati ili će doći do potpunog nestanka ovoga prostora, što bi bila velika katastrofa, ne samo za užu regiju i deltu Neretve nego i za čitavu Evropu, kao i za ptice selice koje dolaze u ovaj Park prirode“, dodao je Zovko.

"Najveći problem Hutovog blata je voda, jer bez nje ne može funkcionisati ni biljni kao ni životinjski svijet kao ni riblja populacija, a zatim tu su i finansijski problemi. Dakle, postoji jedna velika prijetnja nestanku Hutova blata“, kazao je Zovko.

Ipak, u Parku prirode ne odustaju. Tako je pokrenuta i kampanja zajedno sa Svjetskim fondom za zaštitu divljih životinja (WWF), koji razumije probleme sa kojima se susreće Hutovo blato, a naročito važnost Hutovog blata u evropskim okvirima.

"Korisnici na ovom prostoru, kao što su elektroprivreda, vodoprivreda i ostali, nemaju baš dovoljno razumijevanja za ovaj park, osobito Elektroprivreda od koje Park prirode nema nikakve koristi, nego samo štete. Jer proizvodnja električne energije svakako utiče negativno na biljni i životinjski svijet u ovome parku, a zatim i na razvoj turizma i mriješćenje ribe“, dodao je Zovko.

"Sve te prijetnje Hutovom blatu ovih dana želimo iskazati i kroz peticiju koja se potpisuje za spas i zaštitu Hutovog blata, kao i mnogim drugim aktivnostima“, kazao je Zovko.

Kao migratorni put velikog broja ptica, Hutovo blato je važno i gledano iz evropske perspektive.

"Hutovo blato je jako važno i za Evropu, jer je ono jedan od migratornih puteva ptica u vrijeme migracija i zimovanja. Tako da u Hutovo blato dolaze ptice iz sjeverne Evrope, Skandinavije, Estonije, Litve... Sve to utvrđeno je dugogodišnjim praćenjem.

Ovdje dolazi  veliki broj vrsta i jedinki tako da bi ovo područje prvenstveno zbog ptica bilo pametno i dobro sačuvati“, kazao je Zovko.

U Parku prirode su zato počeli razvijati i djelatnost promatranja ptica,  jer u cijeloj Evropi ima ljudi koji žele doći u Hutovo blato i promatrati ptice koje su ovdje na zimovanju.

"Kroz dugogodišnje istraživanje utvrđeno je oko 250 vrsta ptica, i kada je ovdje mir i ima dovoljno vode i hrane, onda tu zna zimovati i do 100.000 jedinki raznih vrsta ptica, posebno močvarica, ali dolazi i značajan broj pjevica koje imaju jako važnu ulogu u ekosustavu“, potvrdio je Zovko u razgovoru s ekipom agencije Anadolija.

On je također izdvojio i neke vrste ptica koje dolaze u Hutovo blato.

"Izdvojio bih bijelu čaplju, kormorane, koji su jako važni i ugroženi, osobito mali vranac kormoran koji se u Hutovom blatu i gnijezdi“, kazao je on.

Prema njegovim riječima Hutovo blato je veoma važno za ovu vrstu ptica, jer one tu dolaze sa sjevera Evrope.

"Na ovom području imamo i malog vranca, koji je cijelu godinu u Hutovom blatu, tu se gnijezdi i održava populaciju. Mi smo zadnjim istraživanjem koje je provedeno 2000. godine utvrdili da Hutovo blato posjećuju 163 vrste ptica, što znači da je broj vrsta u opadanju, ali ne mora biti ni da je tako, jer je to samo za jedan godišnji ciklus. Poslije su uočene i neke nove vrste, kao što su labudovi koji tada nisu bili evidentirani, ali su došli sljedeće godine“, dodao je direktor Parka prirode Hutovo blato.

Međutim, kao probem je naveo to što ove ptice ovdje nemaju osiguran mir, kao ni dovoljno hrane i vode da bi na ovo područje mogle doći u većem broju.

Veliki požar koji je krajem prošle godine izbio na području Hutovog blata napravio je pometnju migracijama ptica koje su praktično lutale Neretvom umjesto da budu u Hutovom blatu“, kazao je Zovko.

Prema raspoloživim informacijama u požaru je izgorjelo 80 posto Parka prirode, odnosno nešto više od 80 hektara.

Posjećenost Parka prirode Hutovo blato

Prema riječima direktora parka Nikole Zovke, do rata su Hutovo blato najviše posjećivali lovci jer je ovo područje bilo komercijalno lovište. Međutim, otkad je ono zaštićeno, nema više lovaca.

"Onda smo se mi opredijelili da razvijemo neke sadržaje za škole u prirodi, učenike. U vrijeme sezone, odnosno u petom i šesto mjesecu, Hutovo blato najviše posjećuju osnovne škole iz cijele Federacije, koje u Hutovom blatu imaju edukativne sadržaje kao što je školski sat u prirodi, foto safari, vožnja brodicama“, dodao je on.

U Hutovom blatu živi i endemična vrsta ribe Voditelj stručne službe u Parku prirode Hutovo blato Stjepan Matić kazao je da su i ribe veoma bitna i važna biološka sastavnica u ovom parku.

"Ovaj biser prirode ne samo da je prepoznat u BiH nego je prepoznatljiv u Evropi i svijetu. Ovo područje je specifično što se tiče klime, sastava tla, geologije i upravo zbog toga je bogato biodiverzititeom (različitim vrstama), kao i florom i faunom“, kazao je on.

Matić kaže da su prema obuhvatnom istraživanju koje je provedeno 1990/2000. godine ovdje pronađene 22 vrste riba.

"Tada je pronađena i jedna nova vrsta Hutovski glavočić, koja je nova vrsta za Hutovo blato i BiH, dakle to je endem. Jedna takva, slična vrsta, živi u delti Neretve u Hrvatskoj, a delta Neretve je i u BiH i u Hrvatskoj, tako da su to putevi koje državne granice ne mogu podijeliti“, kazao je on.

Matić je također izdvojio i ostale vrste riba kao što je šaran, linjak koje su introducirane vrste, nisu autohtone.

"U ovom periodu u Hutovo blato dolaze salmonidne vrste iz Neretve koje su i specifične za ovu rijeku i mahom su endemske vrste. Dolaze u ovo područje, borave jedan period i iako one naseljavaju brze tekućice dolaze u ove mirne vode i sa opadanjem nivoa vode ponovno se povlače u Neretvu“, dodao je on. Pojedina istraživanja posljednjih godina pokazala su da ima i više vrsta riba u Hutovom blatu s obzirom na to da se na taj spisak stavljaju i strane, invazivne vrste, zatim introducirane vrste koje zajedno čine 45 vrsta.

Arheološka istraživanja

Arheološki tim predvođen Snježanom Vasilj, redovnom profesoricom na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek historija umjetnosti, koja ujedno predaje i arheologiju na Sveučilištu u Mostaru, pronašao je ostatke dva ilirska broda, prva ikada pronađena u svijetu, u jezeru Desilo u Parku prirode Hutovo blato, na osam metara ispod površine jezera.

"Daljnja istraživanja su prekinuta iz raznoraznih razloga. Mi nismo dobili dobre rezultate za ilirske brodove koji su pronađeni na ovom dijelu, jer je na ovom prostoru ronio ko je htio, dinamitom se lovila riba, tako da nismo dobili dobre rezultate za te brodove“, kazala je ona.

Ona je, međutim, dodala da je zanimljiv taj prapovijesni dio koji se pojavio u jezeru

Desilo i još dva lokaliteta u njegovoj blizini.

Iz vode u Hutovom blatu i Desilu izvađeno je 486 čepova amfora.

"Znači da su u trenutku potonuća plovila amfore bile čitave. Kada smo nastavili kopanje, otkrili smo jedan eneolitički sloj od prije 4.200 godina. Našli smo ognjište, povijesnu keramiku i jednu branu koja nas upućuje da u to vrijeme nije bilo jezero nego voda tekućica koja se prelijevala preko te brane“, kazala je ona.

Ona je također kazala je današnje područje Hutovog blata u to vrijeme bilo veoma gusto naseljeno. Ona je u razgovoru za agenciju Anadolija istaknula da je kulturna baština nešto što je najviše izloženo zanemarivanju. Vasilj je također dodala da je Hutovo blato neponovljiv fenomen, ne samo na našim nego i na širim prostorima, fenomen koji je ostao poprilično nezamijećen i neiskorišten.

Park Prirode Hutovo blato osnovan je 1995. godine. Zauzima površinu od 7.411 hektara. Poznat je od davnina kao zelena oaza, sa obiljem vode u kojoj je uvjete za život našao veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Evrope.