{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Dvije i pol godine nakon otvorenja, azil za pse u Prači na rubu opstanka

30.9.2014. u 20:19
57
100
Dvije i pol godine nakon otvorenja, azil za pse u Prači na rubu opstanka
57
U azilu za pse u Prači je smješteno 380 pasa. Svi psi su vakcinisani, očišćeni od parazita i čekaju na udomljavanje. Za nešto manje od tri godine, koliko azil postoji, udomljeno je oko 400 pasa.
Na ulazu u azil su nas dočekala dva radnika koja se svakodnevno brinu o psima. Ugostili su nas u nimalo adekvatnim uvjetima za boravak osoblja. Prostorije gdje radi veterinar Adnan Hodžić nisu uslovne za adekvatno pružanje veterinarskih usluga. Sve je to daleko od standarda koji bi trebali biti u jednoj prostoriji gdje radi veterinar.

U ordinaciji doktora Hodžića se nalazi sto za pregled pasa, tek nešto lijekova i sredstava za dezinfekciju i čišćenje pasa od parazita. Nije ni slično onome što možete vidjeti na Animal Planetu. Mnogo je gore. Prostorija u kojoj se smještaju eutanizirani psi bi trebala biti hladnjača sa posebnim odjeljcima, međutim, eutanizirani psi se stavljaju u zamrzivač za hranu. Odatle čekaju prevoz za stočno groblje 'Bare' gdje će biti pokopani. Taj proces se vrši pod nadzorom veterinara Hodžića.

"Psu se prvo daje sedativ. Nakon toga se psu daje lijek 'T61'. Nakon što pas ugine, smještamo ga u zamrzivač. Komunalno preduzeće 'Prača' odvozi eutanizirane pse. U rupe koje moraju biti tačno određenih dimenzija se stavljaju psi, posipaju se krečom i kiselinama i zatrpava se rupa. Na svaku rupu se stavlja limeni poklopac i piše se broj psa koji je tu zakopan. U jednu rupu može stati oko 100 kilograma, što je u prosjeku oko pet pasa, a za to plaćamo 150 KM", rekao nam je veterinar Hodžić.

U posljednjih godinu dana je zabilježen pad broja udomljavanja pasa. Bilo je i interesovanja iz zemalja Evropske unije, ali je taj proces stao. Svi psi su fotografisani i njihove fotografije su postavljene na web stranici gdje se svi zainteresovani za udomljavanje mogu vidjeti njihove karakteristike i na osnovu toga se javiti za udomljavanje.

Sve dokumente o psima radi veterinarska stanica. Za svakog psa postoji dokumentacija sa detaljima o vrsti, starosnoj dobi, ime i pasoš psa o vakcinaciji protiv bjesnila.

Grad i općine obavezali su se da će iz svojih budžeta izdvajati sredstva za unajmljivanje mjesta, te zbrinjavanje i kompletnu njegu pasa lutalica. Novac je potreban za transport, čipovanje pasa, ishranu, vakcinaciju pasa, ali i na plaće uposlenika.

"Zakup za jednog psa općina treba plaćati 27 KM mjesečno. Međutim, općine ne plaćaju, a sve finansira direktor i firma Murai komerc na čijem zemljištu je azil. Imali smo uposlena dva veterinara i dva tehničara za koje je Kanton trebao izdvajati sredstva, ali ništa nije plaćeno i ljudi su otišli. Trenutno je uposleno 15 osoba i to su radnici Murai komerca koji rade za minimalnu plaću. To je sve dobra volja direktora", kazao nam je Adnan Hodžić.

Novca nema, a prostora ima za izgradnju još jednog objekta. Trenutno ima mjesta za još 300 pasa. Planirano je da se naprave etaže u kojima može biti smješteno još 1000 pasa.

Trenutni objekat je površine 3.000 metara kvadratnih. Svaki pas ima na raspolaganju sedam metara kvadratnih natkrivenog prostora, te deset metara kvadratnih prostora za šetnju, što su standardi propisani Zakonom o zaštiti životinja.

Azil ima i higijenski servis, posebno opremljene kombije, hvataljke, sedative za agresivne pse...Na dojavu veterinarskih inspektora pokreće se higijenski servis i uposlenici odlaze po psa. Ukoliko je pas agresivan daje mu se sedativ i boravi 20 dana u karantenu kako bi se prilagodio. Ako se pas adaptira, očisti se od parazita, dobije vakcinu protiv bjesnila i smješta se u boks. Tom psu se napravi dokumentacija da podacima u kojoj je općini uhvaćen, daje mu se ime i dodjeljuje broj. Za tog psa treba općina platiti 27 KM. Ukoliko se pas ne socijalizira, vrši se eutanazija.

"Od kako je azil otvoren, eutanizirano je 10 pasa, a 60 je uginulo. Bolesni psi se liječe, daju im se lijekovi", rekao nam je veterinar Adnan Hodžić.

Svi koji žele udomiti psa mogu posjetiti azil i odabrati svog budućeg ljubimca. Potpiše se Ugovor i adekvatna dokumentacija, a uposlenici azila provjeravaju stanje i posjećuju udomitelje kako bi bili uvjereni da se o psu adekvatno brinu.

"Provjeravamo stanje pasa, jer su se psi zloupotrebljavali. Uzimali su se psi i slali se u kompanije za proizvodnju hemijskih preparata koji su se testirali na tim psima. Naši psi su se odvodili i u Austriju gdje su korišteni za vježbe. Pas se pusti i pucaju na njega", ispričao nam je Hodžić.

Podsjećamo da je odlučeno da se pokrene Služba za kafileriju pri preduzeću "Rad". Pri hvatanju agresivnih pasa, ukoliko budu za eutanaziju, odmah će biti izvršena, a ukoliko se pas smiri, bit će smješten u azil u Prači.

Na godišnjoj bazi nadležno Ministarstvo za privredu za zakup daje 30.000 KM. Mnoga su obećanja ostala samo na papiru, a obećavane su donacije lijekova, izgradnja dodatnih kapaciteta, poboljšanje uslova, ali toga nema.

Ono što je azilu najpotrebnije su finansijska sredstva. Ovo je jedini azil za smještaj pasa koji nemaju svoj dom, a na ulicama Sarajeva ih je na hiljade. Azilu su mnoge stvari obećane, trebaju im kavezi za prevoz pasa, potrebno je poboljšati higijenski servis, hvataljke, puška za odstrel agresivnih pse koja radi na principu kompresije, a košta oko četiri hiljade KM. Ujedi pasa su sve češći, a potrebno je da nadležno ministarstvo izdvoji sredstva obezbijedi adekvatne uslove za rad u azilu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: