"U suprotnom, izašlo bi se samo u susret bošnjačkoj strani koja to uporno traži“, rekao je Dodik danas u izjavi novinarima u Banjoj Luci.
Potvrdivši da će na poziv srbijanskog predsjednika Borisa Tadića prisustvovati današnjem sastanku u Beogradu, Dodik je rekao da je razlog za te razgovore nastavak "butmirskog procesa" naredne sedmice, kao i da je od ključne važnosti da u RS-u postoji jasan i ako je moguće jedinstven stav o pitanjima koja su na dnevnom redu.
On je naglasio i da će ukazati na nedosljednost predstavnika međunarodne zajednice jer je stav Vijeća za implemetaciju mira BiH u junu bio da izmjene Ustava BiH nisu uvjet za zatvaranje OHR-a, a da se sada i to očigledno pokušava nametnuti.
To će, naveo je, reći i tokom sastanka u Beogradu, kao i ukazati na princip da izmjene Ustava treba da budu stvar o kojima odlučuju domaći lideri, a ne, navodi, medijatorstva bilo koga iz svijeta.
Ističući da ne zna u kakvoj situaciji se sada vide razgovori s predstavnima SAD-a i EU, Dodik je precizirao da tako misli jer nije upoznat ni s jednim zvaničnim prijedlogom s njihove strane te da su održani brojni sastanci o raznim pitanjima.
"A nema konsolidiranog prijedloga, odnosno bar ga od nas na domaćoj sceni nema“, rekao je Dodik.
On je "floskulom" nazvao priču o funkcionalnoj BiH, kojom se, kaže, žele „utrpati suštinske promjene u BiH“, te dodao da je to plasirano „iz Sarajeva, uz priču o potrebnoj brzini o tom pitanju“, a, navodi, u brzini se lako može skrenuti s puta.
Na sastanak u Beograd s Borisom Tadićem pozvani su i predstavnici drugih srpskih parlamentarnih partija, a trebalo bi da se naglasi, kaže Dodik, i to da je Srbija potpisnik i garant Dejtonskog sporazuma i ne može biti izvan razgovora koji se vode.
Upitao je i po kojem pravu bi SAD ili Evropa imali više prava da učestvuju u promjenama Ustava BiH umjesto Srbije, koja je potpisala Dejtonski sporazum, ili Hrvatske, koja je to isto uradila.
"Nekom virtuelnom BiH" nazvao je Bosnu i Hercegovinu u vrijeme potpisivanja tog dokumenta, jer se nije znalo, kazao je, koga predstavlja, osim Alije Izetbegovića, a "nije prestavljala nikoga iz RS-a".
Dodik kaže i da je Dejtonskim sporazum precizirano da se procedura promjene Ustava može odvijati isključivo uz saglasnost stranaka potpisnica, među kojima je i RS i njene institucije.
"Stoga razgovore u Butmiru treba shvatiti više kao mogućnosti nego kao konsolidovane prijedloge. I ako, eventualno, i izađemo s nekim dogovorom, treba riješiti pitanje ko predlaže te ustavne promjene. Mi ih nećemo predložiti Parlamentu RS-a. Neka dođe i obrazloži ih onaj ko je predlagao i zatraži saglasnost parlamenta. Mi nismo spremni da budemo predlagači", zaključio je Dodik.
Kazao je i kako prisustvuje sastancima u Butmiru jer cijeni zainteresiranost Evrope i SAD-a za ta pitanja, a ne zato što misli da to treba uraditi i na tom fonu će tražiti i podršku u Srbiji, koliko ona, kaže, uopće može dati tako nešto.