BiH
0

Dodik kategorično protiv ustavnih promjena

FENA
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik kategoričan je da ustavne promjene, bar u ovom trenutku, ne mogu biti uvjet za zatvaranje Ureda visokog predstavnika te da se ne mogu desiti pod medijatorstvom međunarodne zajednice bez obzira na njihove dobre namjere.

"U suprotnom, izašlo bi se samo u susret bošnjačkoj strani koja to uporno traži“, rekao je Dodik danas u izjavi novinarima u Banjoj Luci.

Potvrdivši da će na poziv srbijanskog predsjednika Borisa Tadića prisustvovati današnjem sastanku u Beogradu, Dodik je rekao da je razlog za te razgovore nastavak "butmirskog procesa" naredne sedmice, kao i da je od ključne važnosti da u RS-u postoji jasan i ako je moguće jedinstven stav o pitanjima koja su na dnevnom redu.

On je naglasio i da će ukazati na nedosljednost predstavnika međunarodne zajednice jer je stav Vijeća za implemetaciju mira BiH u junu bio da izmjene Ustava BiH nisu uvjet za zatvaranje OHR-a, a da se sada i to očigledno pokušava nametnuti.

To će, naveo je, reći i tokom sastanka u Beogradu, kao i ukazati na princip da izmjene Ustava treba da budu stvar o kojima odlučuju domaći lideri, a ne, navodi, medijatorstva bilo koga iz svijeta.

Ističući da ne zna u kakvoj situaciji se sada vide razgovori s predstavnima SAD-a i EU, Dodik je precizirao da tako misli jer nije upoznat ni s jednim zvaničnim prijedlogom s njihove strane te da su održani brojni sastanci o raznim pitanjima.

"A nema konsolidiranog prijedloga, odnosno bar ga od nas na domaćoj sceni nema“, rekao je Dodik.

On je "floskulom" nazvao priču o funkcionalnoj BiH, kojom se, kaže, žele „utrpati suštinske promjene u BiH“, te dodao da je to plasirano „iz Sarajeva, uz priču o potrebnoj brzini o tom pitanju“, a, navodi, u brzini se lako može skrenuti s puta.

Na sastanak u Beograd s Borisom Tadićem pozvani su i predstavnici drugih srpskih parlamentarnih partija, a trebalo bi da se naglasi, kaže Dodik, i to da je Srbija potpisnik i garant Dejtonskog sporazuma i ne može biti izvan razgovora koji se vode.

Upitao je i po kojem pravu bi SAD ili Evropa imali više prava da učestvuju u promjenama Ustava BiH umjesto Srbije, koja je potpisala Dejtonski sporazum, ili Hrvatske, koja je to isto uradila.

"Nekom virtuelnom BiH" nazvao je Bosnu i Hercegovinu u vrijeme potpisivanja tog dokumenta, jer se nije znalo, kazao je, koga predstavlja, osim Alije Izetbegovića, a "nije prestavljala nikoga iz RS-a".

Dodik kaže i da je Dejtonskim sporazum precizirano da se procedura promjene Ustava može odvijati isključivo uz saglasnost stranaka potpisnica, među kojima je i RS i njene institucije.

"Stoga razgovore u Butmiru treba shvatiti više kao mogućnosti nego kao konsolidovane prijedloge. I ako, eventualno, i izađemo s nekim dogovorom, treba riješiti pitanje ko predlaže te ustavne promjene. Mi ih nećemo predložiti Parlamentu RS-a. Neka dođe i obrazloži ih onaj ko je predlagao i zatraži saglasnost parlamenta. Mi nismo spremni da budemo predlagači", zaključio je Dodik.

Kazao je i kako prisustvuje sastancima u Butmiru jer cijeni zainteresiranost Evrope i SAD-a za ta pitanja, a ne zato što misli da to treba uraditi i na tom fonu će tražiti i podršku u Srbiji, koliko ona, kaže, uopće može dati tako nešto.