BiH
14

Dijelovi pisma namjere MMF-u: "Restrukturiranje" telekom operatera uvjet za drugu tranšu

Piše: Er. M.
Posljednjih dana u političkim krugovima kruži navodno pismo namjere MMF-u koje je usaglasilo Fiskalno vijeće u BiH. Još uvijek nije poznata autentičnost dokumenta u kojem stoji da će Vlada Federacije BiH u konsultacijama s Grupom svjetske banke i EBRD-om završiti finansijsku i operativnu temeljitu procjenu vrijednosti za preduzeća BH Telecom i HT Mostar do kraja oktobra 2016. godine te da će se do kraja 2017. godine pristupiti prodaji svih preostalih udjela u ovim preduzećima.

"Do kraja decembra 2016. godine (strukturalne odrednice) vlade dvaju entiteta će uz pomoć Svjetske banke usvojiti planove restrukturiranja Željeznica u RS-u i FBiH, a Vlada Federacije BiH usvojit će i plan restrukturiranja komunalnih preduzeća u sektoru električne energije i plina", stoji u dokumentu koji je došao i do ruku pojedinih zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH, a čiju autentičnost ni Vijeće ministara BiH, a ni Vlada FBiH i Vlada RS-a ne žele potvrditi.

Zastupnik Saša Magazinović tražio je ove sedmice na hitnoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da se na dnevni red uvrsti informacija Vijeća ministara BiH o sadržaju pisma namjere za novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom.

Magazinović je rekao kako bi Vijeće ministara BiH trebalo informisati parlamentarce i javnost u BiH o obavezama koje su prihvatili u zamjenu za novac MMF-a. On je dodao da nije riječ ni o kakvom tajnom dokumentu te da zahtjev za ovu tačku ima temelje u hitnosti i opravdanosti.

Privatizacija javnih preduzeća svrstana je u strukturalnu odrednicu što zapravo znači da neće bit uplate daljih sredstava sve dok se privatizacija ne izvrši. U tom kontekstu prodaja BH Telecoma i HT Mostara nije uslov Vladi Federacije BiH za prvu tranšu novca, ali jeste za sve ostale.

Drugi dio odnosi se na socijalna davanja, u njemu stoji da će Parlament FBiH u julu 2016. godine usvojiti Zakon o jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi, koji omogućava da centralizovana baza podataka korisnika socijalnih transfera postane operativna do kraja septembra 2016. godine.

"Pored toga, kako bi se spriječila zloupotreba sistema boračkih davanja, ubrzat će se revizija korisnika penzija ostvarenih pod povoljnijim uvjetima u FBiH. Prva faza revizije s ciljem provjere podobnosti postojećih korisnika za sve kategorije korisnika boračkih prava, uključujući i penzije ostvarene pod povoljnijim uvjetima, bit će završena do kraja septembra 2016. godine, a sve faze revizije bit će završene do kraja marta 2017. godine (strukturalna odrednica). Suzdržat ćemo se od izmjena i dopuna zakona koji reguliše boračka davanja bez konsultacija s osobljem Svjetske banke i MMF-a", stoji u dokumentu.

To u prijevodu znači da će vlast moći ispoštovati dogovor s borcima, a koji se odnosi na borački dodatak za sve koji navrše 60 godina, a nemaju primanja, samo pod uslovom da za tu svrhu Vlada FBiH izdvaja onoliko koliko je namijenjeno ili eventualno da se smanji nekome kako bi se omogućio dodatak borcima.

U trećem dijelu koji se odnosi na finansijski sektor piše da vlasti neće poduzeti nikakve radnje koje ugrožavaju finansijsku stabilnost, uključujući i nametanje obaveza konverzije "bilo kojih zajmova u stranoj valutu u domaću valutu (kontinuiran kriteriji izvršenje)".

"Svjesni smo ključnog značaja ovog opredjeljenja za uspjeh proširenog aranžmana", piše u dokumentu. To u prijevodu znači da su se vlasti obavezale da tokom cijelog trajanja aranžmana neće poduzeti takve radnje jer bi svako poduzimanje značilo njegov prekid.