Ćatića kuća, nekadašnja ljetna rezidencija Topal Osman-paše
Poznatija kao Ćatića kuća, ova vila do danas je zadržala većinu svog originalnog izgleda, zahvaljujući generacijama porodice Ćatić koje su održavale kuću u istom ruhu. U razgovoru s novinarom agencije Anadolija, sadašnji vlasnik Redžad Ćatić otkrio je istorijat ovog prelijepog zdanja.
"Sklanjajući se od kolere, koja je u tom periodu harala gradom, Topal Osman-paša se sklonio na višu poziciju i sigurnije mjesto. Mjesto mu je odgovaralo i zbog pogleda, ljepote, te je zato i boravio u ovoj ljetnoj rezidenciji“, rekao je Ćatić.
U dostupnim pisanim dokumentima navodi se da je paša boravio u ovoj kući tokom 1866. godine. Topal Osman-paša je dužnost vezira Otomanske imperije u Bosni obavljao od 1861. do 1869. godine. Sagradio je puteve uz Neretvu i Bosnu, pilane, poštu, Konak na Bistriku, bolnicu te prvu štampariju koja je štampala list "Bosanski vijesnik".
Vjeruje se da je pašina rezidencija na Vratniku prvobitno sagrađena u 18. vijeku, za vratničkog dizdara Ahmedagu, koji je caru nešto zgriješio te je zbog toga zadavljen. Njegova žena se potom preudala za sudskog pisara, ćatu, i imama obližnje džamije. Imam se uselio u tu kuću, a njegovi potomci i današnji vlasnici kuće po njemu i nose prezime Ćatić. "Kada su 1945. partizanske jedinice ušle na Višegradsku kapiju, u kući je bilo smješteno oko 40 ranjenika s obzirom da su i dvorište i kuća veliki. U avliji je organizirana kuhinja i kazan koji je podmirivao ranjenike, a ostatak se dijelio komšijama“, podsjetio je Redžad Ćatić.
O kući se nakon Drugog svjetskog rata najviše brinula porodica, ali i Zavod za zaštitu spomenika jer je registrirana kao kulturni spomenik i zaštićena. Ćatić kaže da ni njegov otac, a ni on, nisu dozvoljavali da se bilo šta u vezi s ljepotom kuće i izgleda naruši. "Zadržali smo autentičnost koliko smo mogli, ponajviše čardak. On je dominantan u unutrašnjem prostoru, zadržali smo rafe, dušekluke, mindere, jastuke s narodnim vezom, ćilime... kuću su posjećivali i turisti, a u njoj su se snimale i mnoge emisije, pjesme, kao i nekolicina filmova“, istakao je Ćatić.
Tokom opsade Sarajeva, kuća je prilično devastirana. Ćatić je renovirao kuću, ali je zadržana njena autentičnost. Detalji, poput starih prozora i zavjesa, sačuvani su te iskorišteni kao ukrasi. "Sve ima starinski izgled, osim što su korišteni novi materijali. Čardak je zadržao svoj originalni izgled, s mušepcima i demirima s vanjske strane, a i unutrašnjost još uvijek čine rafovi, minderi, stalaže te svi neki detalji koji su u vezi s njim, poput bakrenog suđa, tabli i svega što mu je pripadalo. Svi ti rekviziti stari su koliko i kuća, preko 200 godina“, rekao je Ćatić i dodao da je imao razumijevanje lokalnih vlasti koje nisu dopuštale da se tokom rata neko useli u kuću. Bivši profesor arhitektonskog fakulteta u Sarajevu Juraj Najdhart dovodio je svoje studente u Ćatića kuću kako bi proučavali statiku stare arhitekture, koja je u vezi s tim periodom.
„Kuća od nekoliko tona stajala je na četiri stuba. Profesor je dovodio svoje studente da im pokaže kako su tadašnji majstori, bez statičkih proračuna, gradili ovako čvrste i stabilne građevine“, objasnio je Ćatić. Kuća je proglašena kulturnim spomenikom, a nalazi se i u ponudama turističkih agencija.
"Sve i da nismo obavezni, zbog spomenika, da čuvamo izgled, mi bismo svejedno to radili. Moj otac je na mene prenio, a i ja želim na svoju djecu, tradiciju da očuvaju autentičnost kuće. Ova kuća, pokazuje našu kulturu življenja i tradicije iz tog perioda i dužni smo da i dalje čuvamo tu tradiciju“, naglasio je Redžad Ćatić u razgovoru za agenciju Anadolija.
Popularna glumica izazvala bijes javnosti zbog bahatog ponašanja: Šta ona misli ko je?
