{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nalazišta nafte mogu podmiriti domaće potrebe za 30 godina

A
14.8.2012. u 12:51
3
5
Nalazišta nafte mogu podmiriti domaće potrebe za 30 godina
3
Nalazišta nafte mogu podmiriti domaće potrebe za 30 godina
Najava drastičnog poskupljenja nafte i naftnih derivata bila je povod da agencija Anadolija istraži navode o nalazištima nafte u BiH. Više od stotinu godina govori se i piše da je Bosna i Hercegovina, a posebno sjeveroistočna Bosna bogata naftom.
Nakon što je prošle godine vodeća međunarodna naftna kompanija, Shell Exploration Company, počela sa istraživanjem nafte u BiH ponovo je pokrenuto pitanje da li ova zemlja posjeduje naftu, u kojim količinama i na kojim lokacijama.

Vlada Federacije BiH i Shell Exploration Company potpisali su memorandum o razumijevanju kojim se reguliraju geoloških istraživanja nafte i plina na području ovog bh. entiteta. Prve bušotine nafte i plina u FBiH očekuju se 2013. godine, a eksploatacija početkom 2015. godine.

U isto vrijeme naftna tvrtka Jadran Naftagas, koja je u srbijansko-ruskom vlasništvu, najavila je početak geoloških istraživanja na prostoru Republike Srpske. Jadran Naftagas izvodi seizmička istraživanja u sjevernom dijelu BiH, od Novog Grada do Doboja.

Prema relevantnim naučnim istraživanjima, područja BiH u kojima postoje značajne količine nafte su Drežnica, koja se nalazi sjeverno od Mostara, cijeli širi plan Dinarida i Posavina, od Šamca do Semberije, i Majevica.

Geomorfolog i profesor Univerziteta u Sarajevu Ibrahim Bušatlija potvrdio je za agenciju Anadolija kako postoje ozbiljne indicije da se nafta nalazi u tri zone u Bosni i Hercegovini.

"Jedna od lokacija je uz rijeku Savu, jedna je kroz sredinu Dinarida od Sarajeva prema Zenici, a jedna je uz primorje uz Dalmaciju. Postojanje nafte na ovim lokacijama u BiH je utvrđeno i tu nema dileme", kazao je profesor Bušatlija.

Pionirska istraživanja nafte na području BiH počela su 1889. godine kada su austrijski geolozi Katzer i Hofer istraživali područje Majevice. Austrijski geolozi su izbušili nekoliko bunara dubine do 50 metara, gdje su pronašli neznatne količine nafte.

Između dva svjetska rata vršena su naftna istraživanja na području sjeveroistočne Bosne. Nafta je nađena na nekoliko bušotina u Požarnici i Siminom Hanu kod Tuzle. 1939. izvađeno je oko 300 tona nafte, koja je transportirana u Rafineriju Bosanski Brod, ali zbog male proizvodnje, skupog transporta, nedostatka opreme i kadrova proizvodnja je prestala 1943. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata, 1948. godine, osnovano je preduzeće za eksploataciju nafte i plina u Požarnici kod Tuzle, ali je 1962. prestalo s radom.

Od 1963. do 1973. godine pravo na istraživanje nafte na području Bosne i Hercegovine imalo je poduzeće INA–Naftaplin iz Zagreba koje je područje istraživanja proširilo sa sjevero-istoka Bosne na središnje i vanjske Dinaride. Tada je realizirano i nekoliko dubljih bušotina na lokacijama Tuzla-1 (3.539 metara), Vareš-1 (1.202 metara) i Glamoč-1 (4. 212 m). 1973. desetogodišnje pravo istraživanja nafte i plina na području BiH dobiva Energoinvest Sarajevo.

U periodu prije agresije na BiH, za naftom su tragali istraživači u okviru projekata Sjeverna Bosna i Dinaridi. Projekat Sjeverna Bosna finansiran je uglavnom iz kredita Svjetske banke u iznosu od 2.5 miliona dolara, a projekt Dinaridi u potpunosti je finansirala američka kompanija AMOCO, koja je u tu svrhu formirala AMOCO–Yugoslavia Petroleum Company sa sjedištem u Zagrebu.

“Amerikanci su prije agresije imali sondaže na više pravaca i poznato je da su pronašli tragove nafte, a nakon toga su poslali podatke o postojanju nafte u BiH u SAD. Međutim, posljednja agresija je spriječila daljne aktivnosti na istraživanju nafte”, izjavio je profesor Bušatlija za agenciju Anadolija.

U periodu 1973-1991 obavljeno je istražno bušenje na bušotinama Bijeljina-1, Brvnik- 1 i Obudovac-1. Na bušotinama Brvnik-1 i Obudovac-1 registrirane su pojave nafte, ali bez ekonomske vrijednosti. Ipak, sva istraživanja koja su rađena od 1970. do 1990. pokazuju da nafta postoji u BiH.

Na osnovu dosadašnjih istraživanja u sjeveroistočnoj Bosni, smatra se da postoje rezerve sirove nafte u četiri prioritetna područja - južno od Bosanskog Šamca, gdje procjena rezervi iznosi 64,5 miliona barela (oko 9,2 miliona tona), jugozapadno od Orašja gdje su rezerve procijenjene na 42,5 do 108,4 miliona barela (oko 6,1 - 15,5 miliona tona), u uzlanskoj regiji, u dolini rijeke Tinje, gdje procjene rezervi iznose 99,8 miliona barela (oko 14,3 miliona tona), te u okolini Lopara gdje se rezerve nafte procjenjuju na 83,2 miliona barela (oko 11,9 miliona tona).

Prema provjerenim podacima, do kojih je došla agencija Anadolija, prije rata urađeno je 15 istražnih bušotina koje su pokazale da na prostoru sjeveroistočne BiH, na dubini od tri do pet hiljada metara, postoji 50 miliona tona naftnih rezervi. To područje prostire se od Bosanskog Broda, preko Brčkog, Bijeljine i Zvornika do Tuzle i zauzima prostor od oko 12.000 kvadratnih metara. Procjenjuje se da bi ostojeće zalihe mogle zadovoljiti sve potrebe BiH za naftom u idućih 30 godina, uz godišnju zaradu od milijardu dolara.

Profesor Bušatlija, također, ocjenjuje da u BiH postoji nekoliko bušotina koje su naučno utvrđene, a najpoznatije su one kod Gabele i Kaknja u kojima je pronađena nafta.

U ukupnoj svjetskoj potrošnji energije, nafta zauzima prvo mjesto. Prema relevantnim procjenama, svjetske rezerve nafte mogu zadovoljiti svjetske potrebe u narednih 45 do 50 godina. Nafta je ključ svjetskog razvoja i zato se posebna pažnja posvećuje njenom istraživanju, eksploataciji i proizvodnji. Evropske države uvoze oko 90% svih potreba nafte, a samo 10% potreba zadovoljavaju iz vlastitih kapaciteta.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: