{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Arifović: BiH je zemlja sa najnižim stopama poreza u okruženju i u Evropi

F
21.2.2015. u 12:35
109
160
Arifović: BiH je zemlja sa najnižim stopama poreza u okruženju i u Evropi
109
Arifović: BiH je zemlja sa najnižim stopama poreza u okruženju i u Evropi
Foto: Arhiv/Klix.ba
Razni "ekonomski analitičari“, tzv. "porezni eksperti“, predstavnici poslodavaca, nevladinih organizacija, Vanjskotrgovinske komore BiH, Svjetske banke i slično, u svojim izjavama iznose netačne činjenice koje zbunjuju građane u FBiH i potencijalne investitore, te stvaraju pogrešnu sliku o ambijentu u FBiH i BiH i poreznoj politici. Ovo je izjavio direktor Porezne uprave Federacije BiH Midhat Arifović
U razgovoru za Fenu on je demantirao učestale izjave u kojima se spominju visoki porezi i drugi "nameti” za poslodavce, kao prepreka i opterećenje za domaće poslodavce i strane investitore i ulagače u FBiH.

Prije svega, kaže on, mora se razjasniti i napraviti jasna podjela na poreze i doprinose za socijalna osiguranja, i na druge naknade, takse, članarine, i ostale parafiskalne namete.

"Porezna uprava FBiH je izvršni organ koji provodi zakone koje na prijedlog Federalnog ministarstva finansija i Vlade FBiH donosi Parlament FBiH, skupštine kantona, pa čak i općinska vijeća kada su u pitanju odluke, što znači da porezna i fiskalna politika nije u nadležnosti Porezne uprave FBiH", naveo je.

Govoreći o porezima u državi, naglašava da je BiH, a time i FBiH, niskim poreznim stopama PDV-a (17 posto), poreza na dobit (10 posto), poreza na dohodak (10 posto), zemlja sa najnižim stopama u okruženju i u Evropi.

"To je veoma privlačno za strane investitore, pogotovo ako se tome doda da su vlasnici kompanija - fizičke osobe prilikom podizanja dividende oslobođeni u potpunosti poreza na dividendu, a isplata dividendi pravnim osobama nerezidentnim kompanijama oporezuje se po povlaštenoj stopi od pet posto", ističe Arifović.

Iz tih razloga, nadležne institucije za privlačenje stranih investicija kao što je Agencija za promociju stranih investicija (FIPA), Vanjskotrgovinska komora BiH i entitetske privredne komore, podvlači, trebale bi puno više govoriti o pozitivnim segmentima porezne politike i svojim istupima izvan BiH, te u javnosti raditi na privlačenju stranih investitora.

U smislu PDV-a, Arifović navodi da ima prijedloga za uvođenje povlaštenih stopa, smatrajući da je vrijeme da se o tome ozbiljno razgovara i da se kao u zemljama u okruženju uvedu diferencirane stope.

"Prosječna stopa poreza na dobit u Evropi je 30 posto, dakle znatno više nego u FBiH i RS-u, a kada je u pitanju oporezivanje dohotka u FBiH imamo jedinstvenu stopu od 10 posto sa znatnim olakšicama za zaposlenike koji su obveznici ovog poreza, a ne poslodavci", rekao je Arifović.

U susjednim zemljama, dodaje, prisutno je progresivno oporezivanje dohotka s poreznim stopama u Hrvatskoj od 12, 25 i 40 posto, Srbiji od 10,15 i 20 posto, u Sloveniji se kreću u rasponu od 16 do 41 posto, u zemljama EU stope poreza na dohodak iznose od 15 do 51 posto, bez doprinosa.

S obzirom na činjenicu da su u Federaciji BiH obveznici poreza na dohodak zaposlenici, a u Republici Srpskoj poslodavci, tvrdi da je neophodno izvršiti harmonizaciju Zakona o porezu na dohodak koji se primjenjuje u FBiH sa Zakonom o porezu na dohodak u RS.

Kako naglašava Arifović, tako bi svi zaposlenici u BiH, bez obzira u kojem entitetu žive ili ko im je poslodavac bili u jednakom položaju kad je u pitanju obaveza plaćanja poreza na dohodak.

U odnosu na region, gdje je npr. zbirna stopa doprinosa 37,2 posto u Hrvatskoj i 37, 8 posto u Srbiji, Arifović navodi da imamo najveća izdvajanja za doprinose, jer je zbirna stopa doprinosa u FBiH 41,5 posto, 31 posto ide na teret zaposlenika, dok poslodavac snosi 10,5 posto. U Republici Srpskoj zbirne stope doprinosa iznose 33 posto.

Pri tome, podsjetio je on, u osnovicu za doprinose ne ulaze, do propisanog iznosa, topli obrok, prevoz, regres, a zbog niske cijene rada prosječna minimalna neto plaća u Federaciji na koju poslodavci za svoje radnike uglavnom uplaćuju doprinose iznosi 380 KM.

"Ima osnova da se ozbiljno razmisli o smanjenju stopa na teret poslodavca, ali nikako brzo i ad hoc, već nakon provođenja niza mjera i reformi, izmjena zakona, kako bi očuvali stabilnost Zavoda za PIO/MIO fond, Zavoda za zdravstveno osiguranje, redovnu i kvalitetniju isplatu penzija i zdravstvenu zaštitu", rekao je Arifović.

U cilju rasterećenja privrede i poslodavaca Porezna uprava FBiH uskoro će predložiti Federalnom parlamentu određene mjere i izmjene zakona, prije svega Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dohodak, Zakonu o doprinosima, Zakona o igrama na sreću, Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa.

Izmjenama Zakona o Poreznoj upravi FBiH predlaže se da se ponovo propiše odgovornost osnivača društva kada se radi o poreznim obavezama društva, jer vlasnik - osnivač privrednog društva osnovanog na teritoriji Federacije BiH nema odgovornost za naplatu dospjelih, a neplaćenih javnih prihoda.

To znači da osnivač pravnog subjekta (firme) nije odgovaran za dug pravnog subjekta kojem je blokiran transakcijski račun, te postoji mogućnost da osnivač firme čiji su računi blokirani može osnovati novu firmu.

"Vlasnik može raspolagati velikom imovinom, a da nije u postupku prinudne naplate. Prema upućenoj inicijativi za dugovanja preduzeća solidarno treba odgovarati i osnivač firme odnosno vlasnik prilikom poduzimanja mjera naplate javnih prihoda", navodi.

Smatrajući da je pet posto od ukupnog duga veliko opterećenje za poreznog obveznika koji je u situaciji da ne može redovno izmirivati porezne obaveze, Arifović predlaže fleksibilniji postupak kada je u pitanju prinudna naplata i to "u smislu da se daju povoljniji uslovi poreznom obvezniku za zaključenje sporazuma o odgođenom plaćanju i plaćanja duga na rate, te da se smanji iznos troškova prinudne naplate“.

U kontekstu doprinosa ističe da je “vrijeme da se izvrši reforma socijalnog osiguranja, uvođenje dva stupa osiguranja, obaveznog i dobrovoljnog”

"To će sigurno biti i uvjet za ulazak u EU. Predlažemo i pojednostavljenje plaćanja doprinosa na jedan račun, odnosno ako to nije moguće zbog postojanja kantona i općina, prijedlog je da se pojednostavi plaćanje obaveza sa manjim brojem naloga za plaćanje nego što je to sad, čime bi se olakšalo plaćanje doprinosa poslodavcima", istakao je Arifović.

Umjesto sadašnjeg koncepta, prema kojem su banke dužne da obavijeste nadležnu organizacionu jedinicu Porezne uprave FBiH u svim slučajevima kada istovremeno sa isplatom plaće i drugih primanja nisu uplaćeni i doprinosi, predlaže da se uvede obaveza da banke ne mogu izvršiti isplatu neto plaće, prije nego što to odobri Porezna uprava.

Poslodavci bi, objašnjava Arifović, prije isplate morali podnijeti prijavu Poreznoj upravi u kojoj bi prijavili obaveze po osnovu poreza i doprinosa, a nakon provedene kontrole Porezna uprava bi dodjeljivala broj odobrenja za plaćanje koji se koristi u banci.

"Na ovaj način bi se znatno olakšalo bankama jer ne bi imali obavezu obavještavanja za koje je praksa pokazala da se dostavljene obavijesti banaka uglavnom odnose na slučajeve da su doprinosi uplaćeni isti dan ili nekoliko dana kasnije sa računa druge banke. Porezna uprava bi imala dobrovoljno prijavljenu obavezu od poreznog obveznika, čime ne bi bilo potrebe za terenske kontrole", kazao je Arifović.

Ukoliko se zagovara smanjenje stopa doprinosa, on naglašava da se moraju propisati oštrije sankcije za neplaćanje doprinosa, dodajući da “trenutno nisu propisane sankcije za odgovorne osobe u pravnom licu, dok u susjednoj Hrvatskoj neplaćanje doprinosa predstavlja krivično djelo”.

To, po njegovom mišljenju, nije mjera koja će donijeti veće efekte, s obzirom da procesuiranje kod nadležnih sudova dugo traje, te bi, kako tvrdi, bolji efekt postigli preventivnim mjerama.

"Puno energije ljudskih resursa i kapaciteta se troši na kontroli naplate doprinosa, tako da bi uvođenje oštrijih sankcija dovelo do povećanja discipline, a Porezna uprava FBiH bi se znatno više mogla baviti kontrolom poreza na dobit kompanija, porezom po odbitku, porezom na dohodak, porezom na imovinu, transfernim cijenama itd.", zaključio je.

Kada je u pitanju porez na dohodak, Porezna uprava FBiH predlaže da se poveća stopa oporezivanja dohotka po osnovi ugovora o djelu i autorskom djelu (na 20 posto ili 30 posto),

"Time bi se primorali poslodavci da ne zloupotrebljavaju ugovore o djelu koji se koriste umjesto ugovora o radu, na štetu zaposlenih i fondova. U 2014. godini smo evidentirali 280.839 prijava ugovora o djelu i 29.353 autorskih ugovora", rekao je u intervjuu za Fenu direktor Porezne uprave FBiH Arifović.

Unatoč ekonomskoj krizi Porezna uprava FBiH u 2014. godini ostvarila je povećanu naplatu javnih prihoda, odnosno direktnih poreza i doprinosa u iznosu od 3.795.241.319 KM, što je za 189 miliona KM ili za 5,24 posto više od naplate ostvarene u 2013. godini.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: