Zašto Vlada KS ne može građanima subvencionirati grijanje ako na raspolaganju ima budžet kao i država?
Trojka je u Kantonu Sarajevo nesumnjivo pokrenula, i u zakonodavna rješenja uvrstila nekoliko dobrih inicijativa. Jedna od njih svakako jeste i naknada za sve porodilje u iznosu od 1.000 KM tokom 12 mjeseci. Podrška je to natalitetnoj politici i ohrabruje mlade da šire svoje porodice. Subvencioniraju se i boravci najmlađih u vrtićima.
No, nije li se kantonalni budžet previše razvodnio inicijativama koje od kantona žele napraviti nešto više? KS samo je jedan od kantona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine te će uprkos pokušaju da mimikrira više nivoe vlasti uvijek ostati upravo to, administrativna jedinica nižeg nivoa.
Kao primjer, Skupština Kantona Sarajevo usvojila je krajem aprila ove godine Zakon o posebnim programima KS za memorijalizaciju genocida, podršku povratku i razvoju Srebrenice, pomoći žrtvama i porodicama žrtava genocida nad Bošnjacima zaštićene zone UN-a "Srebrenica", na prijedlog kluba zastupnika SDP-a.
Zakon za cilj ima urediti mjere Vlade KS za usmjerene aktivnosti za održivi povratak, razvojne projekte i obnovu u Srebrenici.
Utvrđeni su posebni programi podrške, a predviđeno je i osnivanje Ureda Vlade KS za podršku Srebrenici koji kancelarije ima i u Sarajevu i u Srebrenici.
Nedavno su građani Srebrenice i Bratunca uputili zastupnicima u Skupštini Kantona Sarajevo zahtjev da preuzmu obavezu provedbe važećih propisa koji se tiču pristupa pravima i programima podrške za povratak na kantonalnom nivou.
Zastupnici su u julu uputili i inicijativu koja se tiče pristupa zdravstvenoj, boračko-invalidskoj i socijalnoj zaštiti lica koja su se iz KS vratila u entitet Republika Srpska.
Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS ima godišnji budžet od 11 miliona KM, ali puno više različitih nadležnosti u sektorskim oblastima.
Federalno ministarstvo raseljenih lica sa trogodišnjim budžetom od preko 77 miliona KM ima specifične programske ciljeve koje se odnose isljučivo na pomć povratnicima i članovima njihovih porodica, od kapitalnih transfera do stipendiranja.
Ministarstvo za boračka pitanja KS već ima budžetsku liniju "Realizacija projekata od interesa za boračku populaciju u saradnji sa neprofitnim organizacijama" , ali i Tekući transfer za očuvanje tekovina odbrambeno-oslobodilačkog rata '92. -'95. i NOR-a '41.-'45. Za dvije budžetske stavke izdvaja se preko milion KM i bilo bi opravdano da određene inicijative budu uvrštene u ovu, a ne posebne budžetske linije.
Dakle, aktivnosti Vlade Kantona Sarajevo i Federalnog ministarstva raseljenih lica se poklapaju, i to je normalno zbog reda veličina zakonskih propisa gdje kantonalni nivo, svoja zakonodavna rješenja mora uskladiti sa federalnim. No, federalno ministarstvo koje se bavi pitanjem povratnika nema svoju kancelariju u Srebrenici.
Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo u tekućim transferima za raseljena lica i izbjeglice predvidjelo je ukupno 3.290.000 KM, a za implementaciju zakona o Srebrenici previđeno je 2.000.000 KM.
Kao primjer, za sufinansiranje rada javnih kuhinja u kantonu predviđeno je nešto više od 2 miliona KM, a na žalost, njihovih korisnika je sve više.
Nakon sastanka delegacije Vlade Kantona Sarajevo i predstavnika Općine Sjenica (Republika Srbija), članovi delegacije su prisustvovali prezentaciji projekta "Pešter Sahat kula", koji je Vlada KS putem Ministarstva kulture i sporta finansijski podržala. Dakle, jedan kanton podržava projekte u susjednoj državi. Bez obzira na sve šire intencije takvih inicijativa, njima se ne bavi sa kantonalnog nivoa jer, uprkos tome što neki tvrde drugačije, "sarajevski model kako se može", nije i bh. model.
Finansijska podrška daje se i za projekte nevladinih organizacija u cijeloj BiH što se opravdava činjenicom da je Sarajevo administrativni centar BiH.
Problematika subvencioniranja grijanja građanima u Sarajevu
Budžet Kantona Sarajevo za 2022. godinu iznosi 1,2 milijarde KM i veoma je blizu iznosa ovogodišnjeg državnog budžeta u kojem su, kao primjer, predviđeni povećanje plata službenicima te održavanje Općih izbora u BiH.
U strukturi ukupnih prihoda, najveće povećanje odnosi se na prihode od indirektnih poreza koji pripadaju Kantonu Sarajevu u iznosu od 71.792.533 KM, usljed rasta naplate te vrste prihoda, dok su prihodi od poreza na dohodak, koji također bilježe rast, povećani za 25.404.600 KM.
Podsjetimo, indirektni porezi odnosi se na uvozne i izvozne dažbine, akcize, porez na dodatu vrijednost, putarinu i sve druge poreze na državnom nivou zaračunate na robu i usluge pored.
Kantonalni premijer kazao je kako budžet ne može podnijeti subvencioniranje cijena plina zbog svih obaveza koje je kantonalna vlada ranije preuzela zakonima.
"Po svemu što znam, u budžetu za Kanton Sarajevo nema prostora za subvenciju gasa do one mjere do koje bi građani osjetili. Posebno imajući u vidu da je gas od prošle godine do danas udvostručio svoju cijenu, a od proljeća je poskupio preko 30 posto. To su desetine i desetine miliona maraka koje trenutno ne postoje u budžetu", kazao je Forto.
Subvencioniranje gasa od prošle godine nazvao je "drugim vremenima". Da li je cifra od desetina miliona maraka tačna, pitali smo resornog ministra u Vladi KS.
"Ako uporedimo sa prošlom godinom, mi smo za dva mjeseca (11. i 12. mjesec 2021. godine), sufinancirali 5,4 miliona KM. Ako znamo da je od januara 2022. do danas plin poskupio 100 posto, onda je do kraja godine potrebno osigurati otprilike 10 miliona KM ili mjesečno 5 miliona do kraja grijne sezone oko 20 plus. Ovo je moja računica", kazao je za Klix.ba kantonalni ministar komunalne privrede Enver Hadžiahmetović.
U Kantonu Sarajevo 39.000 osoba prima minimalnu penziju, 2.500 je korisnika socijalne zaštite i 1.500 osoba iz boračke populacije koje po posebnom pozivu ostvaruju pravo na subvencioniranje za povećanje troškova energenata. Predviđeno je da oni dobiju 100 KM subvencija, 50 KM za novembar i 50 KM za decembar.
Da li se radi o 10, 20 ili 30 miliona, zar Vlada Kantona Sarajevo, kada je dovoljno sposobna da se šire bavi pitanjima kojima se bave viši nivoi vlasti, nije mogla od budžeta odvojiti samo jedan mali dio, i olakšati zimu vlastitim građanima? Zar nije poenta kantonalne vlasti, da se bavi vlastitim građanima pa tek ukoliko za takvo nešto postoji mogućnost, pomaže i građane koji prebivalište imaju u drugim administrativnim jedinicama?
Možda građani Sarajeva samo plaćaju političke ambicije političara koji čine vlast u kantonu, jer budžet više nije ni socijalni, koliko je proizvod populizma.
