Velika analiza
50

Washington Post: Bidenova politika pomirenja prema Srbiji je doživjela potpuni krah, vrijeme je za nešto novo

B. H.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Američki list Washington post je u posebnom uredničkom osvrtu opisao politiku američkog predsjednika Joe Bidena prema Srbiji kao "propalom".

Tekst prenosimo u cijelosti:

Kada je predsjednik Biden stupio na dužnost 2021., njegova je administracija identificirala višegodišnji nestabilan Zapadni Balkan kao obavezu za Evropu. Dužnosnici su uvidjeli da je Srbija, najveća država u regiji, tvrdoglavo ostala u ruskoj orbiti. Brinuli su se da će Rusija podržati svoju savezničku državu, ako ponovno izbije nasilje u regiji. Sve ove brige postale su akutnije nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Politika Bidena bila je prigrliti autoritarnog predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, u pokušaju da svoju zemlju odvoji od Rusije. Ta politika sve više izgleda kao promašaj.

Ignorisanje veze s Rusijom

Protekle dvije sedmice pripadnici srbijanske opozicije demonstrirali su zbog, kako su utvrdili nezavisni promatrači, velikih nepravilnosti na prijevremenim izborima održanim 17. decembra. Dana 24. decembra je policija nasilno rastjerala gomilu koja je pokušavala provaliti u zgradu gradskog vijeća Beograda. Scene borbe policije s demonstrantima postale su nažalost uobičajene u Srbiji. Ali ovaj put Vučić i premijerka Ana Brnabić tvrdili su da su protesti bili pokušaj rušenja vlade, i implicitno okrivili Zapad za to.

Obraćajući se naciji nakon gušenja protesta, Vučić je pojačao zavjereničku retoriku. Rekao je da su srpske obavještajne službe znale da opozicija planira pobunu. Mračno je nagovijestio da su strane sile, ako ne nužno i suučesnici, prvo odbacile njegova privatna upozorenja o nemirima i slavile destabilizaciju Srbije. Zahvalio je "onim stranim službama" koje su ne samo slušale, nego su čak davale dodatne obavještajne podatke, pomažući srbijanskim institucijama da prebrode najgore.

Primjedbe Brnabić nekoliko dana prije gušenja protesta pomogle su razjasniti na šta je Vučić mislio. Zahvalila je ruskim sigurnosnim službama na pružanju obavještajnih podataka koji pokazuju da se opozicja "sprema organizirati proteste poput Majdana u Beogradu kako bi preuzela vlast revolucionarnim metodama". Dan nakon govora Vučića, ruski ambasador u Srbiji rekao je na ruskoj državnoj televiziji da mu je predsjednik Srbije rekao da postoje "neporecive informacije" da je Zapad potakao proteste.

Dva lica Aleksandra Vučića

Vučić, jedan od najspretnijih političara na Balkanu, sigurno je zadovoljan svojim rezultatima. Rusija je moćan talisman u srpskoj politici, a gospodin Vučić ga godinama dobro koristi. Mnogi Srbi osjećaju povezanost sa svojim sugrađanima pravoslavcima i gledaju na Moskvu kao na pokrovitelja, posebno nakon što je NATO bombardovao Srbiju 1999. godine. Raspirivanjem ogorčenosti protiv navodno nepouzdanog Zapada i svrstavanjem uz Moskvu, Vučić dobiva bodove kod desno orijentiranih građana dok svoje demokratske protivnike prikazuje kao marionete stranih interesa.

U četiri oka, međutim Vučić više je puta uvjeravao svoje zapadne sugovornike da se bori koliko god može da svoju neposlušnu naciju uvede u Evropsku uniju gdje joj je i mjesto te da im je on jedini pouzdan partner.

Vrijeme je za nešto novo?

Bidenova administracija temeljila je svoju politiku pomirenja na testiranju privatnih uvjeravanja Vučića. Iako je nekoliko opasnih kriza protekle godine na susjednom Kosovu imalo srbijanske otiske prstiju, Sjedinjene Američke Države izbjegavale su pripisati previše krivice bilo kojoj strani, radije pozivajući na smirivanje situacije.

Nažalost, srbijanski moćnik se odužio nastavivši s balansiranjem. On je više puta odbio pridružiti se zapadnim sankcijama protiv Rusije, iako je umirio Zapad dopuštajući da srbijansko oružje teče u Ukrajinu preko posredničkih kupaca. Povremeno je još više približio Srbiju Rusiji. Godine 2021. srbijanski ministar unutrašnjih poslova otputovao je u Moskvu kako bi podijelio informacije o ruskim opozicionarima koji su prisluškivani i koji su održavali sastanke u Beogradu. On je potpisao sporazum s Rusijom o zajedničkoj borbi protiv "obojenih revolucija". A 2022., dok je rat u Ukrajini bio u punom jeku, Srbija je potpisala sporazum s Rusijom o koordinaciji vanjske politike.

Nedavne demonstracije nisu predstavljale nikakvu prijetnju poput državnog udara. Opozicioni čelnici su tvrdili da su provokatori zapravo "ubačeni" nogometni huligani, što je onda policiji dalo izgovor da se nasilno obračuna. Ali čak i da provokacija nije bila inscenirana, malobrojna masa nije bila u opasnosti da preuzme vlast. Što se tiče optužbi iz Srbije da Zapada "navija" za demonstracije, ona je nerazumna. Bidenova administracija dala je sve od sebe da bude diplomatska, te je jedva i spomenula optužbe za izbornu manipulaciju .

Iza zatvorenih vrata, Vučić vjerovatno uvjerava zapadne vođe da je još uvijek na njihovoj strani, da je sve ovo samo za pokazivanje. Ali s obzirom na to koliko je malo pomirbena politika donijela rezultate, Bidenova administracija bi se trebala zapitati je li vrijeme da se pokuša nešto novo.