Svjetski događaji koje ćemo pamtiti i u 2016: Teroristički napadi, izbjeglička kriza...
Početak godine obilježio je teroristički napad na francuski satirični magazin Charlie Hebdo u kome su zvjerski ubili novinare tog lista, a dva dana nakon toga napadnute su i druge mete u Parizu. Svijet je ostao zapanjen napadom, a u znak otpora preživjeli novinari su štampali nova izdanja magazina kao izraz prkosa i poruka teroristima da cilj nisu ostvarili.
Odgovornost za napade na Charlie Hebdo preuzela je teroristička organizacija IDIL, koja je svijet zaprepastila zvjerskim ubistvima talaca, civilnog stanovništva i svih neistomišljenika.
Teroristički napadi širom svijeta
U isto vrijeme, širom Nigerije, pokolj su vršili teroristi organizacije Boko Haram koji su kao taoce uzimali i djevojčice. Za samo nekoliko dana na nekoliko lokaciji pripadnici Boko Harama ubili su oko 2000 ljudi na očigled cijelog svijeta. Snažna reakcija svijeta je izostala za razliku od pokolja u Parizu a napadi u Nigeriji, Tunisu i drugim zemljama pokazali su i znatnu licemjernost Zapada. Teroristi su napadali i Somaliju, Pakistan, Francusku, Tursku, Katar, Afganistan, Tajland, Sjedinjene Američke Države, Bosnu i Hercegovinu, Irak, Siriju, Liban, Egipat, Niger, Čad, Libiju, Dansku, Rusiju, Saudijsku Arabiju, Jemen, Kamerun kao i neke druge države. Neke od pomenutih država više puta su bile na meti terorista.
Pored ljudi, na meti terorista bili su i kulturni spomenici od neprocjenjivog značaja. Pripadnici IDIL-a rušili su drevnu Palmiru i ostalo kulturno-historijsko naslijeđe, a na terenu su brzo napredovali. Kraj godine dočekali su u defanzivi nakon ruskog bombardiranja i akcija iračke i sirijske vojske.
Svijet će pamtiti i tragediju sa hadža u kojoj je poginulo nekoliko hiljada ljudi kao žrtve meteža nastalog među hodočasnicima u Meki.
Na kraju godine, 13. novembra Pariz je ponovo bio na meti terorista. U napadima na više lokacija ubijeno je 130 osoba, a odgovornost za napad ponovo je preuzeo IDIL. Francuska je proglasila vanredno stanje i objavila rat IDIL-u.
Avionske nesreće, zemljotresi, utapanje izbjeglica
Iako se čini da nikad nije bilo više avionskih nesreća, zvanične statistike govore da njihov broj nije drastično povećan. U padu aviona Germanwingsa u Francuskoj poginulo je 150 osoba, a avion je namjerno oborio kopilot Andreas Lubitz. Činjenica da je avion namjerno oborio kopilot u mnogome je utjecala da se promjene regulative u avionskom saobraćaju. Krajem oktobra iznad Egipta pao je ruski avion i tom prilikom stradala su 224 putnika. IDIL je preuzeo odgovornost za rušenje aviona što je Rusiju nagnalo da se aktivnije uključi u borbu protiv IDIL-a.
Svijet su potresale i prirodne nesreće. U zemljotresu u Nepalu poginulo je više od 8.000 ljudi.
Ljudi su umirali i u Sredozemnom moru zbog prevrtanja čamaca koji su se iz Libije zaputili ka Italiji. Broj onih koji su izgubili život u namjeri da se domogne evropskog kopna može se samo pretpostaviti i vjerovatno pravi broj se nikada neće utvrditi.
Jedna drugačija vrsta katastrofe i rata do istrebljenja viđena je na jugu Tajlanda gdje su otkrivene masovne grobnice Rohingja muslimana koje se decenijama sistematski istrebljuje, a posebno u tome učestvuju vlasti Mianmara.
Izbjeglički talas
Milioni ljudi su napuštali svoje domove u Siriji i Iraku u nadi da će se preko Turske domoći evropskog tla. Više stotina hiljada izbjeglica krenulo je iz Sirije, Iraka, Libije, Tunisa, Afganistana, Pakistana i drugih država prema Evropi.
Ljudska drama hiljada izbjeglica iz temelja je protresla Evropu. Poljuljani su temelji Evropske unije, nastale su svađe između susjeda posebno nakon odluke Mađarske da podigne žičanu ogradu prema granici sa Srbijom i kasnije sa Hrvatskom. Evropa se podijelila u blokove, Njemačka je odlučila da prihvati izbjeglice, zatim i Austrija.
Nakon što su milioni ljudi zatražili azil u Evropskoj uniji te države su ih razvrstale na ekonomske emigrante i izbjeglice, podigli žice kao Mađarska i počeli sa tihim deportacijama ljudi u države njihovog porijekla. Medijska pažnja je splasnula a hiljade izbjeglica koje i dalje kroče putevima očajnika malo kome su interesantni.
Po ivici bankrota: Grčka, Španija, Portugal...
Ljeto je posebno bilo vruće u Grčkoj. Redovi ispred bankomata, zatvorene banke i jasna prijetnja da bi zemlja mogla bankrotirati i napustiti eurozonu prouzrokovale su krizu u cijeloj EU. Nakon višednevne drame, Syriza i njen lider Tsipras pristali su na sve uvjete EU i uizeli novi kredit kako bi zemlju spasili bankrota.
Španija i Portugal sve se glasnije opiru zahtjevima Brisela za štednjom, a porast podrške strankama ljevice u ovim zemljama ukazuje da bi u 2016. moglo doći do većih zaokreta.
SAD, Rusija, Ukrajina
Za Sjedinjene Američke Države najvažnije političko pitanje u 2015. godini bili su unutarstranački predsjednički izbori. Iako je Hillary Clinton apsolutni favorit kako među Demokratama tako i općenito, najveća zvijezda definitivno je Donald Trump koji svojim šovinističkim izjavama svakodnevno šokira svijet.
Nakon pola stoljeća Sjedinjene Američke Države su ponovo uspostavile diplomatske odnose sa Kubom, ali sankcije protiv te države još nisu ukinute.
Konflikt u Ukrajini, iako je prijetio da preraste u sukob širih razmjera, okončan je, barem privremeno. SAD i EU su Rusiji, zbog njene involviranosti u sukob u Ukrajini, produžile sankcije, na šta je Rusija odgovorila protusankcijama. Svijet se ponovo podijelio u više blokova a mnogi će reći da svjedočimo novom Hladnom ratu.
Klimatske promjene: Svi zabrinuti, niko ništa ne poduzima
Svijet sa pravom očekuje još više od najmoćnijih država na planeti, a to se odnosi i na globalne klimatske promjene koje snažno pogađaju svijet. Američko rukovodstvo je u 2015. godini dalo snažna uvjeranja da će se ova država, zajedno sa drugim državama širom svijeta, snažnije uključiti u rješavanje ovoga problema.
Priča o klimatskim promjenama u 2015. zaokružena je velikim samitom u Parizu gdje su dogovorene konkretne mjere u borbi protiv klimatskih promjena. No, tek nam predstoji da vidimo koliko će dogovorenih mjera doista i biti realizirano.
Kineski ekonomski problemi i iranski nuklearni program
Kina je se u 2015. godini suočila sa različitim problemima u ekonomiji, ali i sa sukobima na moru sa svojim susjedima i sa Sjedinjenim Američkim Državama. Napetost u odnosima sa Japanom je porasla nakon japanske odluke da se ta država dodatno naoruža. Odnosi sa Indijom ostali su uglavnom nepromjenjeni, kao i oni indijski sa susjednim i neprijateljskim Pakistanom koji ima dosta problema na svojoj teritoriji, a tu su i problemi susjednog Afganistana u kome talibanske i druge milicije ne posustaju, već ponovo napreduju.
Iranski nuklearni program i dogovor sa svjetskim silama koji su postigli u Beču ostat će značajan događaj za 2015. godinu. Iran se otvorio prema stranim investitorima, ali se snažno uključio u rat u Iraku i Siriji oponirajući Saudijskoj Arabiji koja se aktivno uključila u sukob u Jemenu.
Ruska intervencija u Siriji stvorila je i tenzije na relaciji Ankara-Moskva. Nakon što su Turci oborili ruski avion odnosi dvije zemlje postali su posebno napeti, pri čemu se Rusija i Turska jedna drugoj nametnule sankcije.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
