"Vrijeme je da zasučemo rukave i primimo se posla na onome što su prioriteti naroda - stvaranje radnih mjesta, smanjenje potrošnje i reformiranje načina na koji radi Kongres", rekao je John Boehner, dosadašnji čelnik republikanaca u Predstavničkom domu koji će u novom sazivu vjerovatno biti njegov predsjednik.
Opozicioni republikanci ostvarili su rekordnu pobjedu na izborima u utorak, osvojivši 239 mjesta u Predstavničkom domu, 62 više nego do sada, prema 185 demokratskih. Na izborima za trećinu Senata republikanci su osvojili šest novih mjesta, došavši do 46, dok su demokrati sačuvali minimalnu većinu s 51 mjestom. U tri senatske i 11 utrka za Predstavnički dom još nema pobjednika, zbog izjednačenih rezultata, pa će u nekima slijediti ponovno prebrojavanje glasova.
Republikanci su osvojili i 10 novih guvernerskih mjesta te zabilježili uspjehe diljem SAD-a u izborima za zakonodavna tijela saveznih država.
Boehner je rekao da ga je sinoć nazvao predsjednik Barack Obama te da su razgovarali o "zajedničkom radu na prioritetima američkog naroda", izrazivši nadu da će on biti spreman sarađivati s republikanskom većinom koja će biti "glas američkog naroda".
"Nastavit ćemo i obnoviti naše napore za manju i jeftiniju vladu u Washingtonu", dodao je Boehner.
Naglasio je kako ne vidi problem u uključivanju članova konzervativnog pokreta Tea Party da zajedno provode republikanski program u Kongresu.
Čelnik republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell kazao je da "izbori nisu donijeli puni prijelaz vlade u ruke opozicije, ali su prvi korak prema promjeni njena rada, najavljujući daljnje promjene na izborima 2012.
Ocijenio je da će s demokratima morati postići "određeni dvostranački sporazum" kako bi se mogle donositi odluke u Senatu, dodajući kako se nada da će taj sporazum biti o "pitanjima potrošnje i duga".
McConnell je uoči izbora izjavio kako će glavna zadaća republikanaca u Kongresu biti da osiguraju da Obama bude predsjednik u samo jednom mandatu.
Republikanci su najavili da će im glavne zadaće u Kongresu također biti opoziv Obamina zakona o reformi zdravstvene zaštite te zakona o reformi finansijskog sektora i druge deregulacije, te smanjenje poreza i produljenje poreznih olakšica za sve građane, uključujući i najbogatije.
Rezultati izbora donijeli su promjenu ravnoteže snaga i podjelu vlasti, u kojoj će demokrati kontrolirati Senat i Bijelu kuću, a republikanci Predstavnički dom. Takva podjela prijeti zastojem u zakonodavnom procesu, kakav je zabilježen 1994., kada su republikanci nakon slične premoćne pobjede na izborima, dugo blokirali finansiranje administracije predsjednika Billa Clintona.
U izlaznim anketama je 38 posto birača kazalo da je prvenstveno glasalo protiv programa Obame i demokrata, što je potvrdilo da su izbori bili referendum o politici Obamine administracije.
Iznimno visoka očekivanja promjena koje je obećao Obama nisu ostvarena i demokrati su platili cijenu.
Slab oporavak ekonomije i visoka nezaposlenost bili su glavna briga za gotovo dvije trećine birača (62 posto), prema izlaznim anketama, a čak 86 posto je reklo da ekonomsko stanje "nije dobro" ili je "loše".
Politički analitičari ocjenjuju kako će odluka birača natjerati Obamu da odustane od svog ambicioznog programa i pronađe mjeru saradnje i sukobljavanja s republikancima, kako bi odbranio svoja zakonodavna postignuća, sačuvao autoritet i izbjegao poraz na izborima 2012., prenosi Hina.
