Steta sto jedan anticki narod mora da menja svoje ime zbog Grka ,Ujedinjenih nacija i Becko-Berlinske istorijske skole..Makedonci su stari narod pelaske krvi isto kao i Iliri,Tracani(Rasani),Sarmati(Sarbati)..isto kao i Srbi i svi sloveni koji ustvari poticu sa Balkanskog poluostrva cija je kolevka Lepenski vir...steta sto je cela istorija falsifikovana a nas juzni sused prestavljen kao varavarski narod koji dolazi u tudju zemlju i otima tudje ime..Osim toga sam Demosten je rekao da Makedonci nisu heleni jer govore drugim jezikom i imaju drugaciju kulturu (anticku srpsku).. toliko od mene ...pozdrav

:)! istorichar, jas bash sakam da bide bash taka!!!

U skladu sa istorijskim cinjenicama i situaciji na terenu mislim da je najobjektivniji naziv "Buduca BiH republika Makedonija"

Vardarija će se zvati?

pa jeste pederski to, isto kao shto neki ne priznaju bosanski jezik ili tako neshto. inache ja obozhavam ovog novog Crvenkovski, onaj iz sarajeva, kako dobro im go nakrshuva na site po spisok! recimo, koshtunica ga je namjestio da sjedi sa srpskim popovima, a on poslije... smjeshio se cijelo vrijeme, a poslije jednog je strpao u zatvor(zbog love koje je uzeo i zbog "izazivanje mrzhnje", srushio je jednu njihovu crkvu, ne da srpskim sveshtenicima ulaz u mk, itd. ... super je.

mislim da bi trebali nazvati državu tunguzija vjerovatno se niko nebi bunio

ocel ratovat

jas mislam deka kje se vika, isto, Makedonija. amerikanci, ta spika...

makedonci su pičke pa me nezanima šta će se desiti

kako ce se zvat

Kada će Makedonci pozvati naše članove Predsjedništva u uzvratnu posjetu???? ___________ Ko će se žaliti na "kradju" imena Baranja, Mađarska, SCiG ili Rumunija, zatim, Koruška - Slovenija ili Austrija?

U oktobru prošle godine na izborima u Islamskoj zajednici Kosova, kao jedini kandidat ispred svih odbora, izabran je novi čelnik IZ mr. Naim ef. Trnava, poslije tri uzastopna mandata koje je obnašao dr. Redžep ef. Boja. Smatrali smo za važnim da neke stavove novoga kosovskoga muftije na ovaj način učinimo dostupnim čitaocima Preporoda i široj javnosti, vezano za aktuelno stanje u IZ i na Kosovu, mogućem dijalogu vjerskih zajednica, te također u kontekstu potrebe za nužnim vezama između Islamskih zajednica sa ex Yu prostora i šire, pogotovu u svjetlu činjenice da na Kosovu egzistira oko 45 džema’ata/džamija bošnjačkog govornog područja koji su posebno zainteresirani za dobru saradnju IZ Kosova i IZ Bosne i Hercegovine. Uz pomoć saradnika “Selama” iz Prizren, prof. Rešat-ef. Medžitija, dugogodišnjeg imama centralne gradske Bajrakli džamije, te Nailj-ef. Skenderija, imama u džamiji u selu Mušnikovu više Prizrena, uspjeli smo da obavimo ovaj, inače od “Preporoda” planirani, razgovor. Mr. Naim efendija ostavlja utisak komunikativne i energične ličnosti, “Želim da što više radim”, kaže prilikom susreta u njegovom kabinetu u sjedištu nove zgrade Predsjedništva IZK u Prištini. Bez obzira što efendija Naim solidno govori bosanski, primijetio je (šaljivo) da ja solidno poznajem albanski te ću se snaći - zato što mu je teško iskazati svaku misao - pa su pitanja išla na bosanskom, a odgovori na albanskom jeziku koje smo, naravno, vjerujemo što adekvatnije, preveli. Inače je riječ o alimu koji je rođen 1961. u selu Lismir u općini Kosovo Polje. Završio je “Alauddin” medresu u Prištini, a diplomirao uspješno na “Al-Azharu” 1984. god. Poslije diplomiranja, zaposlio se kao imam u rodnom selu. U proteklom periodu obavljao je gotovo sve važnije dužnosti i funkcije u IZ Kosova, počev od profesora akaida i islamske filozofije u medresi, člana redakcije revije “Dituria islame”, od 1994/95., predavača akaida i islamske filozofije i na FIN-u u Prištini, pa sve do predsjednika Skupštine IZ Kosova u donedavnom mandatu. Od 1995. do 2003. godine je bio i direktor “Alauddin” medtrese, a za vrijeme ratnih sukoba na Kosovu na čelu Kriznog štaba ispred Islamske zajednice. Tokom svih ovih aktivnosti ostvario je mnoge kontakte sa značajnim ličnostima na Kosovu i van njega. Magistrirao je na Otvorenom američkom univerzitetu u Kairu 2003. godine. Autor je mnogih publicističkih tekstova i nekoliko knjiga. Otac je četvero djece, živi u Prištini. Preporod: Muftija efendija dajte nam ukratko generalnu sliku Islamske zajednice Kosova? Muftija Trnava: Kao prvo, koristim priliku da poselamim vas, Redakciju i sve čitaoce Preporoda. Islamska zajednica Kosova je u ovom obliku utemeljena odmah poslije Drugog svjetskog rata. Između ostalih svojih aktivnosti, koje je u minulom periodu sprovela, spomenuo bih formiranje niže medrese “Alauddin” u Prištini, 1951. godine, za koje treba odati priznanje tadašnjim našim alimima. Ova medresa je 1961. godine prerasla u srednju školu, koja i sada radi i inša-Allah će raditi do Sudnjega dana. Godine 1992. IZ je formirala i Fakultet islamskih nauka na kojem, pored studenata sa Kosova studiraju i visokoškolci iz Albanije, Makedonije, Crne Gore i nekih drugih evropskih zemalja. Islamska zajednica Kosova ima svoj Ustav, prema kojemu radi i djeluje u 25 odbora na Kosovu. Imamo i ženska odjeljenja medrese koja, kao i muška, imaju po dva isturena odjeljenja u Prizrenu i Gnjilanu. Ne bih ovdje zalazio dublje u historijat IZ, kako bismo ostali u okvirima vašeg pitanja. Podvukao bih da IZ Kosova za vrijeme i poslije nedavnog rata nije bila niti jeste nešto posebno u odnosu na Kosovo. Ona je dijelila sudbinu svoga naroda. Poslije rata je naše stanje bilo veoma teško, zato što su Srbi, između ostalog, ubili 34 hodže, uništili na različite načine 218 džamija, zapalili šest zgrada općinskih odbora IZ, zapalili su i sjedište IZ Kosova u Prištini... Ovo dovoljno govori da su Srbi pored etničkog čišćenja, koje su sprovodi na Kosovu, imali namjeru da to učine i na vjerskom planu. Zahvaljujući Allahu dželle šanuhu, stanovništvu Kosova, vjernicima, intervenciji NATO pakta, Oslobodilačkoj vojsci Kosova... oni nisu uspjeli da sprovedu svoje namjere i mi danas slobodnije dišemo nego ranije. Preporod: Vi ste nedavno preuzeli čelno mjesto u IZK, hoćete li biti muftija kontinuiteta ili imate u planu neke značajnije promjene? Muftija Trnava: Ja sam spreman da dam sve od sebe za napredak Islamske zajednice, uzimajući u obzir da je ona i do sada bila jaka i radila za dobrobit islama i njegovih pripadnika na Kosovu i šire. Ono što mogu istaći kao moj poseban prioritet je povratak u bazu, džema’atima, posjete džamijama, te organiziranje seminara i obuke imama, obnova i izgradnja novih džamijskih objekata... U ovom pravcu, ovdje u Prištini, blizu sjedišta nove zgrade Islamske zajednice Kosova, uradili smo projekat i nedavno položili kamen temeljac za zajedničku zgradu FIN-a, Instituta za islamska istraživanja i žensku medresu. Računamo i na skori završetak zgrada ženske i muške medrese u Prizrenu. Ovo su otprilike naši prioriteti, a zaseban naš prioritet će biti i rad na uvođenju vjeronauke u laičkim školama kao što su to uradile gotovo sve okolne zemlje. Preporod: Povodom martovskih nemira na Kosovu i rušenja nekih objekata Srpske pravoslavne crkve, Vi ste se javno oglasili i osudili takve postupke? Muftija Trnava: Zna se veoma dobro da je islam vjera mira, kao što i njeno samo ime kazuje. Prema islamskim principima svi ljudi, bez obzira na jezik i način vjerovanja, treba da žive zajedno. Nigdje na svijetu nema mjesta gdje žive samo pripadnici jedne vjere. Tako će živjeti ljudska zajednica sve do Kijametskog dana. Islamska zajednica Kosova, većina naroda na Kosovu, institucije Kosova, njegova Vlada, ova događanja su ocijenili kao neprihvatljiva za Kosovo, uzimajući u obzir i da smo ovdje pod direktnim prismotrom od strane međunarodne zajednice. Sa druge strane, paljenje kuća, crkava, sinagoga, džamija... je u direktnom sukobu sa islamskim normama. Ćetrdeseti ajet u Suri El-Hadždž je najbolji argument za ovaj poznati islamski princip. Bez obzira na sve ono što su Srbi tokom rata uradili na Kosovu, paleći i uništavajući sistematski, institucionalno, dakle policijom, vojskom... mi na Kosovu nismo željeli da se ovo dogodi, ali se dogodilo. Jedan od razloga za nezadovoljstvo može biti i velika nezaposlenost na Kosovu. Poznato je da ne rade fabrike, preko 70 posto populacije je bez posla. Kao lider IZK, ja sam osjećao svoju obavezu da 17, 18. i 19. marta ove godine tražim od naših vjernika na Kosovu da smire svoje strasti, kako se ne bi sa njima manipuliralo. Potpisao sam i deklaraciju koja je čitana na hutbama u svim džamijama na Kosovu. Sa nasiljem nećemo stići nigdje, već sa dijalogom. Preporod: Upravo ste se vratili iz zijareta Libijskoj Džamahiriji. Šta očekujete od te posjete i kakvi su vaši odnosi sa islamskim zemljama, u ovom kontekstu, posebno sa humanitarnim organizacijama iz tih zemalja koje djeluju ili su djelovale na Kosovu? Muftija Trnava: Islamska zajednica Kosova paralelno sa aktivnostima koje ima na Kosovu, čini sve što je u njenoj moći da uspostavi dobre odnose kako sa islamskim zemljama tako i sa onima na Zapadu, sa ciljem što boljeg razumijevanja između muslimana i pripadnika drugih vjera. Prema tome i ova, više prijateljska, posjeta Libiji je na ovoj liniji. Koristim i ovu priliku da im se posebno zahvalim na gostoprimstvu koje nam je ukazano. Razgovarali smo sa odgovornima tamo o tome kakve su njihove mogućnosti da nam pomognu na vjerskom planu, oko isporuke literature za Fakultet islamskih nauka u Prištini, upućivanju naših studenata na visokoškolske islamske ustanove u Libiji, odnosno Damži-el-Dawel. Imamo u planu posjete i drugim islamskim centrima i zapadnim zemljama. Do sada smo ih imali SAD-a, Švicarskoj... Dakle i Istoku i Zapadu, u skladu sa našom namjerom da damo doprinos boljem razumijevanju na svim stranama. Vezano za saradnju sa humanitarnim organizacijama koje djeluju na Kosovu, ja bih istakao da je poslije rata prisutno mnogo ovih društava i sa Istoka i sa Zapada. Međutim, dok je sa Zapada poslato preko 1000 humanitarnih organizacija, iz islamskih zemalja je 15-16 njih, znači veoma malo u poređenju sa onima koje dolaze iz tzv. neislamskog svijeta. Uz sve ovo, mi smo imali dobru saradnju sa islamskih humanitarnim društvima. Odmah poslije rata, odnosno povratka protjeranih Kosovara, oni su pomogli mnogo u obezbjeđivanju hrane, odjeće, na popravci i izgradnji novih kuća, bolnica, škola... Popravili su ili izgradili mnogo džamija na Kosovu. Njihovo učešće u preko 85 posto obnovljenih džamija, namjerno porušenih tokom rata, je veoma značajno. Mi želimo da i dalje imamo dobre odnose sa njima, ali bez njihovog miješanja u naše unutrašnje stvari i organizaciju. To nismo dozvolili niti ćemo dozvoliti. Mi također imamo dobro razumijevanje i sa humanitarnim organizacijama koje dolaze iz zapadnih zemalja. Sa nekima od njih imamo redovne kontakte i saradnju, kao na primjer sa kancelarijom Norveške crkve na Kosovu. Preporod: Spomenuli ste nedavno postavljanje kamena temeljca za novu zajedničku zgradu FIN-a, Instituta i ženske medrese. Da li je ovo adekvatna zamjena za planirani “Islamski centar kralja Fahda” u prištinskom naselju Dardanija? Muftija Trnava: Ovaj čin nije u nikakvoj vezi sa planiranim “Centrom kralja Fahda”. Ovo je stara inicijativa IZ Kosova. Nužna nam je potreba za radnim prostorom ovih institucija. Ja ću u Prištini uložiti sve svoje mogućnosti i nastaviti da zahtijevam od općine adekvatno mjesto gdje će se podići jedan veliki islamski centar. Javno sam upozorio da sve dotle dok ima mjesta u centru grada za (prije rata podignutu) pravoslavnu crkvu, i za nedavno odobrenu lokaciju za katedralu katoličke crkve u srcu Prištine, zašto da također ne bude mjesta za islamski centar u užem centru grada. U traženju ovoga prava neću se zaustaviti sve dok se ono ne realizira jer to je prijeka potreba naših vjernika. Nama je jedan takav centar zapravo najpotrebniji, jer nemamo ni minimum prostora da zadovoljimo potrebe za masovnije obavljanje namaza i vjerskih skupova, pa se ljudi tiskaju tokom džume i po ulicama po hladnom vremenu, ispred malobrojnih džamija u ovome gradu, kako bi stojeći obavili ovu islamsku dužnost. Preporod: Nastava vjeronauke još uvijek nije uvedena u školama na Kosovu. Šta Islamska zajednica Kosova čini za dobijanje zelenog svjetla od Vlade Kosova po ovom pitanju? Muftija Trnava: Maloprije sam spomenuo da je to jedno od naših prioritetnih pitanja. Prošlo je deset godina od našeg zahtjeva za uvođenje vjeronauke u škole na Kosovu. Znamo veoma dobro kroz kakvu je tranziciju Kosovo prolazilo i dalje prolazi, što znači da je imalo mnogih poteškoća, naročito prije rata. Uzimajući sve u obzir, mi smo taj zahtjev odmah poslije rata obnovili Ministarstvu prosvjete i Parlamentu Kosova. Oni još uvijek ne pokazuju spremnost da diskutiruju o ovom problemu. Očekujemo da se u narednom periodu povede ovaj razgovor i da u Parlamentu prođe inicijativa za uvođenje nastave vjeronauke u laičkim školama na Kosovu. Islamska zajednica Kosova je pripremila programe za tu nastavu i donekle izvršila pripremu kadrova za slučaj uvođenja vjeronauke u škole. Ukoliko uslijedi, kako ste rekli, zeleno svjetlo, Islamska zajednica će ispuni svoj dio obaveza. Sa Vladom Kosova i nadležnim ministarstvom sarađivaćemo na ovom planu u cilju što kvalitenijeg izvođenja te nastave. Smatramo da je ovo nužno, naročito u današnje vrijeme kada je omladina izložena raznim izazovima i nemoralu koji je odvlače od pravih ljudskih vrijednosti. Mislim da je adekvatan odgovor na ove izazove islamska edukacija. Preporod: Postoje mišljenja da odnose političkih i medijskih faktora na Kosovu prema Islamskoj zajednici ne karakteriše potreban nivo respektabilnosti? Muftija Trnava: Mogu kazati da su u načelu odnosi IZ sa institucijama vlasti na Kosovu dobri. Ne možemo kazati da su najbolji, sve dotle dok ti organi ne odgovaraju i na zahtjeve koje dolaze od strane Islamske zajednice Kosova. Ovo znači da ne možemo govoriti samo o dobrim odnosima i da stojimo u mjestu, već i da sarađujemo. Ja sam često isticao i ponovo ističem da još postoji potreba da se naše društvo i naša politika oslobode mišljenja naslijeđenog iz prijašnjeg vremena, iz komunističkog vremena i njegovog negativnog naslijeđa. Oni treba da znaju šta hoće, da se ne predstavljaju za ono što nisu. Zato što Evropa i svijet veoma dobro znaju kakvi smo i šta smo. Znaju da je na Kosovu apsolutna većina stanovništva islamske vjere. Mi smo mali, ako mislimo da ćemo smetati Evropi ili Americi. Trebamo da se predstavimo onakvi kakvi jesmo i da budemo ponosni što smo muslimani. Mogu ponoviti još jednom da svi organi vlasti na Kosovu i političke partije imaju respekt prema IZ Kosova. Dok, sa druge strane, evo pet godina zaredom tražimo otvaranje radio programa i dva-tri sata TV programa, ali nam sve do danas pojedinci u UNMIK-u ne odobravaju frekvenciju. Primjer dvostrukih aršina je da su poslije rata odobrili 92 privatne radio stanice. Isto tako, prezentacija IZ Kosova ili ljudi iz Islamske zajednice na Televiziji Kosova, koja je javni servis, je mala, ne daju nam dovoljno prostora. Treba nam svakako daleko više prostora u medijima. Mi smo i ovaj kamen spoticanja pomakli sa mjesta, ali potrebe su mnogo veće. Želja nam je da u narednom periodu imamo i svoj radio i svoju televiziju i svoju dnevnu novinu. Preporod: Kakvi su odnosi IZ Kosova sa islamskim zajednicama balkanskih zemalja, posebno sa IZ Bosne i Hercegovine? Muftija Trnava: Znamo veoma dobro da je do prije nešto više od decenije postojala i zajednička organizacija Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji, sastavljena na sličan način kao i tadašnji njeni politički subjekti. Ali, poslije agresije na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i na Kosovo, ova organizacija se izmijenila. Mogu kazati da se pet godina poslije rata na Kosovu mi trudimo da uspostavimo dobre odnose sa svim rukovodstvima Islamskih zajednica, dakle sa onim u Albaniji, Makedoniji, Sandžaku, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj... Ova saradnja je više na duhovnom planu, dok one konkretne imamo manje. Što se tiče saradnje sa IZ BiH, postojale su i postoje poteškoće da putujemo tamo, jedina mogućnost je avio linijama. No uprkos tome, postoji potreba za češćim kontaktima, razmjenom mišljenja i za zajedničkim aktivnostima sa svim Islamskim zajednicama na Balkanu. Vezano za drugi dio pitanja, poslije osam mjeseci kako sam predsjednik IZ Kosova po prvi put sam se susreo sa reisom IZ BiH, Cerićem efendijom u Kairu, gdje smo razgovarali o nekim aspektima bliže saradnje islamskih zajednica na Balkanu. Preporod: Na Kosovu, slično kao i u Bosni, poslije rata je bio pokrenut dijalog predstavnika vjerskih zajednica. Koji su po Vama razlozi za njegovo zahlađenje, i kako Vi gledate na daljnje moguće kontakte? Muftija Trnava: Ja sam maloprije kazao da ne možemo da ignoriramo realnost. Na Kosovu postoji Islamska zajednica, kojoj pripada preko devedeset posto populacije. Ima i katolika i pravoslavaca. Mi smo uvijek bili i jesmo spremni za dobru saradnju sa svima. Takvu saradnju imamo sa Katoličkom crkvom na Kosovu. Dok sa Pravoslavnom crkvom, i pored toga što su postojali pritisci od strane različitih organizacija iz Amerike i zapadnih zemalja za jedan susret, do kojeg je došlo poslije rata, mogu kazati da je u međuvremenu gospodin Artemije (vladika raško-prizrenski, po hijerarhiji SPC, prim. aut.) prešao u politiku i politikanstvo i stoluje po raznim političko-nacionalnim organizacijama. I dok mi govorimo o formiranju atmosfere za zajednički život svih na Kosovu, on u nekoliko svojih izjava i deklaracija traži da se na Kosovo ponovo vrati srpska policija i vojska. Ovo govori da su gospodin Artemije i Pravoslavna crkva i dalje pod kontrolom beogradske politike. Ja pozivam gospodina Artemija da da svoj doprinos u suočavanju svog naroda na Kosovu sa realnošću. Jer Kosovo više nikad neće biri pod suverenitetom Srbije. Kosovo će biti ubuduće nezavisna država, zato što je ovo želja svih na Kosovu. Zato želim da im poručim da se ne igraju sa pravoslavnim vjernicima na Kosovu. Bez obzira na sve, mi izražavamo spremnost za zajednički rad i život na Kosovu. Građani srpske nacionalnosti treba da se integrišu u sve strukture političkog života na Kosovu, da rade sa Parlamentom, predsjednikom i vladom, da imaju dobru saradnju sa političkim partijama na Kosovu... Ostaje i da srpski narod potraži izvinjene za ono što su uradili u Bosni i Hercegovini i nad vjernicima islamske vjere i drugima na Kosovu. Veliku odgovornost snosi i Srpska pravoslavna crkva, koja bi trebalo da da pozitivan primjer u ovom smjeru, ali do sada, nažalost, još do ovoga nije došlo. Ja sam spreman da budem ondje gdje se ukaže potreba, da kontaktiram i sa gospodinom Artemijem za dobrobit i budućnost Kosova, spreman sam da se susrećem i radim sa svima, jer se ne plašim reakcija u mom narodu, zato što me moj narod dobro poznaje. Prema tome, nezavisno od toga da li ću biti ovdje u sjedištu IZ ili ću sutra ići u Gračanicu, ili negdje drugdje. Ponosan sam zbog toga na moje vjernike, bez obzira na jezik kojim govore i mjesto gdje žive, koji su dobri ljudi i koji ove stvari razumiju. Preporod: Bila je u opticaju inicijativa (ispred Rabite, predlagač reis IZ BiH, Mustafa ef. Cerić) za stvaranje Asocijacije islamskih zajednica balkanskih i evropskih zemalja. Da li je rezervisano gledište IZ Kosova po ovom prijedlogu eventualno promijenjeno? Muftija Trnava: Ja znam da je nekakva inicijativa u nedavno minulom periodu bila pokrenuta od strane efendije Mustafe Cerića za formiranje neke asocijacije na nivou Balkana. Ali, govoreći otvoreno, to je bila samo preporuka o kojoj ja malo znam. Znam samo da je uslijedila neposredno poslije rata na Kosovu, kada je postojala sumnja da ima nekih konotacija ponovnog povezivanja na principima iz bivše Jugoslavije. Nemamo jasne propozicije šta se pod ovim prijedlogom asocijacije podrazumijeva i šta sve ona obuhvata. U svakom slučaju, IZ Kosova će biti sa svima onima čiji je interes muslimanska i islamska budućnost na Balkanu i šire, čuvajući pritom svoju samostalnost i nadležnosti koje joj pripadaju. Islamska zajednica Kosova okuplja najveći broj muslimana na Balkanu, jer na Kosovu živi preko dva i po miliona muslimana. Ovo samo za sebe govori kako Kosovo ima veliki islamski potencijal, i da treba da bude u centru pažnje. Bio je to samo usmeni razgovor, nemamo ništa napismeno, tako da i mi nismo ništa odgovorili u pisanoj formi. Ovo je bila jedna ideja koja je još uvijek ostala, da tako kažem, u vazduhu. Preporod: Spomenuli ste nedavni kontakt sa reisom Cerićem. Šta mislite o njegovim dosadašnjim aktivnostima? Muftija Trnava: Ja mogu malo da govorim o efendiji Ceriću. Do sada sam imao dva-tri kontakta sa njim. Međutim, ono što sam čitao od njega i o njegovim aktivnostima kroz literaturu i štampu, kao i iz njegove nedavne knjige hutbi i deklaracija, mogu samo da pozdravim veliki posao koji je obavio i obavlja u Bosni i Hercegovini. Možda ću ja za kratko vrijeme biti u Sarajevu, i održati neka predavanja, kako u tom gradu tako i u drugim mjestima. Imam samo dobre riječi za efendiju Cerića. Istovremeno želim da svim muslimanima Bošnjacima i ostalim muslimanima koji žive u Bosni poželim svako dobro u budućnosti, izražavajući moju žalost za sve one pobijene, preko 200 hiljada njih, koji su pali u agresiji na BiH, čiji se ostaci još pronalaze po jamama i povremeno ukopavaju, kao prije nekoliko dana u Srebrenici, za preko 300 nestalih u pokolju. Ovakve slike nas podsjećaju i upozoravaju da ne zaboravimo prošlost, a da radimo za budućnost. I na ovom području smo vidjeli da je efendija Cerić sa svojim saradnicima dao veliki doprinos. Preporod: Dr. Mustafa ef. Cerić je poslije rata posjetio Kosovo. U planu je bio još jedan zijaret IZ Kosova (na inicijativu “Selama” iz Prizrena i uz obezbjeđen poziv IZK, odnosno tadašnjeg muftije dr. Redžepa Boje), sa težištem na Prizrenu i okolini gdje su u najvećem i locirani džema’ati//džamije bošnjačkog govornog područja. Međutim, ta vizita je do daljnjeg odložena zbog njegovih obaveza. Ostaje li u načelu otvoren poziv IZ za njegov dolazak na Kosovo? Muftija Trnava: Sjećam se zijareta Mustafe ef. Cerića Islamskoj zajednici Kosova. Poslije njega je i donedavni predsjednik IZ Kosova dr. Redžep Boja posjetio Sarajevo i uzeo učešće na nekom sastanku tamo, zapravo, mislim da je dva puta bio tamo. Što se tiče posjete efendije Cerića, mi smo otvoreni i on je uvijek dobrodošao musafir na Kosovu, nezavisno gdje i kada. Preporod: Prilikom inauguracije za muftiju IZ Kosova izjavili ste da niste predsjednik IZ čiji su članovi samo većinski Albanci, već i Bošnjaci, Turci, Romi... Šta IZ Kosova konkretno čini za ove svoje manjinske pripadnike? Muftija Trnava: Onoga dana kad sam izabran u IZ, kao jedini kandidat po želji sa svih kosovskih strana, kazao sam tu rečenicu i ponovo je ponavljam: Nisam samo predsjednik Islamske zajednice albanskih muslimana, nego i Bošnjaka, Turaka i drugih. Ovo sam u ovom kratkom periodu i argumentirao posjetama džema’atu Mamuši kod Prizrena gdje žive Turci, kojima se zahvaljujem na veoma lijepom dočeku, i posjetom bošnjačkom selu Pousko više Prizrena gdje smo klanjali džumu, na kojoj sam (na bosanskom) održao hutbu, na seoskom stadionu, da bismo druženje nastavili u restoranu u Rečanima više Prizrena. Također zahvaljujem ljudima koji su organizirali ovaj lijepi doček. Razgovarali smo i o potrebama koje imaju naša braća koji govore bosanski jezik. Ja sam prihvatio obavezu da posjetim u skorije vrijeme i Restelicu (u Gori) i druga sela, da bi se što bliže upoznao sa problemima ljudi koji se od nas razlikuju, da tako kažem, samo govorom. Ja ću se založiti da riješim njihove probleme, mislim da ne postoji problem koji ne možemo zajednički riješiti. Na primjer, upućivanje studenata u strane zemlje, popravila i izgradnja džamija, itd. Dakle sve ono što mi možemo da uradimo za tu našu braću koja govore bosanski i turski jezik. Islamska zajednica će biti ta koja će pružati ruku za zajedničku saradnju. Preporod: Islamska zajednica Turske je poslala nekoliko imama u Prizren i selo Mamuši gdje se vazi na turskom jeziku. Kakvo je vaše mišljenje za sličnu mogućnost ispred IZ Bosne, makar i u skromnijem broju, kad su u pitanju - inače brojniji - bošnjački džema’ati na Kosovu? Muftija Trnava: Da, ispred Dijaneta IZ Turske su dvojica hodža, koji su poslati na Kosovo, dvojica, ne više. Jedan je u Mamuši, drugi u Sinan-pašinoj džamiji u Prizrenu. Onaj u Prizrenu je i koordinator kancelarije između Dijaneta i IZ Kosova i radi svoj posao u toj džamiji. U vezi slanja kadrova iz BiH u mjestima gdje se govori bosanski jezik, želim da kažem da na Kosovu, koliko ja znam, imamo dovoljno kadrova koji su završili medrese i fakultete u džema’atima gdje se govori bosanski. Ali, ako se ovakva potreba ukaže, sigurno ćemo biti u kontaktu sa IZ Bosne. Dakle, i ova dvojica spomenutih imama su u simboličnom broju, jer mi zapravo znamo da je islam na Balkanu i došao preko Osmanlija, i znamo veoma dobro da su mnoge džamije ovdje iz osmanskog perioda. Preporod: Želite li još nešto da kažete? Muftija Trnava: Na kraju još jednom želim da se zahvalim vama, Redakciji Preporoda, za veliki posao koji obavljate, i da poželim svako dobro vašim čitaocima. Želim da istaknem da je IZ Kosova otvorena kuća za sve one koji hoće da doprinesu radu za boljitak muslimana Kosova. Ona je otvorena, i davaće i dalje doprinos za jačanje islama na Kosovu i šire i za budućnost Kosova kao nezavisne i suverene države.

i nie vas ve sakame, ama mnooogu! pod ustavnoto ime:)

pametni smo ubavi, slatki ko bomboni...

zalosno Makedonnniiiiiiiiiiiiiiiii