Kako analizira Pew Research Center, a prenosi španski El Pais, u SAD-u je registrovano 32 miliona birača španskog porijekla, što je mnogo više u odnosu na Afroamerikance koji imaju pravo glasa.
Ono što brine demokratske zvaničnike jeste činjenica da je u državama u kojima žive građani španskog porijekla, prema trenutnim rezultatima, izlaznost veoma mala, što direktno može ugroziti demokratskog kandidata Joea Bidena.
Upravo su Florida, Arizona i Pensilvanija ključne u borbi Bidena i Trumpa za mjesto predsjednika. Godine 2016. u ovim državama pobijedili su republikanci, a demokrate se nadaju da bi na ovim izborima situacija mogla biti obrnuta.
U Arizoni, državi koja ima najdužu granicu sa susjednim Meksikom, a u kojoj je prisutno 24% osoba španskog porijekla, Donald Trump je 2016. godine osvojio 90.000 glasova. To mu je bilo dovoljno da proglasi pobjedu u toj državi.
U Pensilvaniji nema mnogo glasača španskog porijekla, prema istraživanju 6%, međutim jaz između republikanskih i demokratskih zvaničnika u toj državi je ogroman i vrlo je moguće kako i relativno mali procenat ove manjine može biti presudan u borbi za mjesto predsjednika.
Florida zauzima specifično mjesto u izbornom procesu SAD-a. Latinoamerička manjina podijeljena je na one čije porijeklo vodi iz Portorika, a koji su prodemokratski orijentirani, te one čije je porijeklo s Kube ili iz Venecuele, a koji su naklonjeniji aktuelnom predsjedniku Trumpu.
Latinoamerikanci su često u kontekstu američkih izbora definirani kao "spavači" s obzirom na to da nikada u potpunosti nisu iskoristili potencijal ogromnog broja prijavljenih birača.
Narod i Pravda započeo kampanju iz devet gradova: Na izbore izlaze s više od 400 kandidata
