Latinoamerikanci podržali Trumpa više nego 2016., mladi Amerikanci favoriziraju Bidena

S druge strane, prema ovim rezultatima ustanovljeno je i da mladi Amerikanci favoriziraju Joea Bidena.

Bivši potpredsjednik Joe Biden dobio je nešto više od polovine glasova Latinoamerikanaca u državi, u odnosu na 62 posto onih koji su podržali demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton prije četiri godine.

Biden je također izgubio podršku među latino glasačima u Georgiji i Ohiu.

Međutim, u Arizoni su latino glasači favorizirali Bidena, a Trump je jedva prošao. Clinton je također 2016. godine tamo lako osvojila glasove Latinoamerikanaca.

Ali, više glasača mlađih od 30 godina svoj glas dalo je bivšem potpredsjedniku u nekoliko važnih država Srednjeg Zapada i u Arizoni. U Wisconsinu i Pennsylvaniji gotovo dvije trećine ovih glasača podržalo je Bidena.

Među mladim glasačima u Arizoni Biden je bio izabrani kandidat, dok je Trump izgubio podršku među ovom dobnom skupinom u odnosu na 2016. godinu.

CNN je objavio prvu anketu kojom najavljuje određene trendove aktivnog biračkog tijela. Glavna motivacija za izlazak na izbore za 34 posto ispitanika bila je ekonomija, dok je svaki peti ispitanik istaknuo rasnu nejednakost i pandemiju koronavirusa kao glavne probleme SAD-a. Sigurnost i zdravstvo kao prioritet navelo je samo 11 posto Amerikanaca.

Jedan od najzanimljivijih zaključaka CNN-ove ankete je činjenica da uprkos 250.000 umrlih od posljedica koronavirusa i više od 100.000 dnevnih slučajeva zaraze, čak 48 posto ispitanika smatra da se administracija uspješno nosila s pandemijom koronavirusa, dok je samo 51 posto građana nezadovoljno odgovorom federalne vlade. Gotovo 70 posto ispitanika nošenje zaštitne maske na javnom prostoru smatra društveno odgovornim ponašanjem, dok nešto više od 30 posto građana smatra da se tom mjerom narušavaju njihova građanska prava.

Uvjerljiva većina simpatizera Donalda Trumpa, njih 60 posto, oporavak ekonomije smatra najvažnijim prioritetom nove administracije, dok 80 posto Bidenovih birača misli da bi se prvo trebalo raditi na smanjenju širenja koronavirusa.

Čak 41 posto ispitanika tvrdi da danas živi bolje nego prije četiri godine. Samo 38 posto smatra da živi isto, dok 20 posto vjeruje da živi lošije.

Interesantna je i informacija da je ove godine 13 posto ispitanika prvi put iskoristilo svoje pravo glasa, za razliku od 10 posto koliko ih je to izjavilo tokom izbora 2016. godine, što govori u prilog visokoj izlaznosti.