Izborni sistem SAD-a: Pobjednika ne određuje ukupan broj glasova, u fokusu "swing" države

Izborni sistem SAD-a je takav da ne pobjeđuje nužno kandidat koji osvoji najviše glasova, kao što je to slučaj u većini demokratskih država, već kandidat koji "skupi" najmanje 270 od 538 takozvanih elektora.

Svaka od 50 saveznih država "šalje" u elektorski koledž onoliko elektora koliko ona ima članova u Kongresu SAD, najmanje tri.

Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi "dobija" sve njene elektore, osim u Maineu (od 1972. godine) i Nebraski (od 1992. godine). Elektore Mainea i Nebraske kandidati mogu da podijele, zavisno od rezultata na nivou izbornih jedinica tih država.

Broj elektora ovisi o broju stanovnika u odgovarajućim državama SAD-a: Kalifornija je sa svojih 55 elektora demokratska zemlja, a Teksas s 38 elektora vjerovatno će ponovno otići republikancima. Florida je takozvana swing država, s 29 elektora.

Najveća pažnja usmjerena je na takozvane swing države u kojima su birači skloni izbornim preferencijama. Pobjeda u tim državama ključna je kad je razlika između kandidata manja od pet posto glasova, što se i sada očekuje.

Predsjednika SAD-a ne biraju građani direktno, nego njihov izbor ima posrednike, elektore. Suštinski, predsjednika biraju građani zbog toga što elektori gotovo bez izuzetka slijede volju birača savezne države koju predstavljaju, iako ih Ustav SAD ne obavezuje na to.

Elektorski koledž je privremena grupa delegata izabranih samo za tu, jednokratnu namjenu.

Protivnici instituta elektorskog koledža kao njegovu najveću manu ističu mogućnost da izbore izgubi predsjednički kandidat koji osvoji više glasova na nivou cijele zemlje.

Beta piše da se to dogodilo pet puta, tri puta u 19. vijeku (1824, 1876. i 1888. godine), zatim 2000. i na prethodnim izborima 2016. godine, kada je kandidatkinja demokrata Hillary Clinton dobila oko tri miliona glasova više od Trumpa na nivou cijele države, ali ne i većinu elektorskih glasova.

Na glasačkim listićima u najvećem broju saveznih država ne stoje imena elektora, već najčešće samo imena kandidata stranke za predsjednika i potpredsjednika SAD. Ispred imena kandidata, recimo Demokratske stranke, na listiću piše "elektori za" Josepha Bidena i Kamalu Harris.

Od elektora se očekuje, a mnogi moraju i da se obavežu, da će u decembru, kada se sastane elektorski koledž, glasati za predsjedničkog i potpredsjedničkog kandidata one stranke koja ih je nominovala.

Međutim, uoči svakih neizvjesnih izbora u SAD-u, postoji bojazan da pojedini elektori na elektorksom koledžu neće glasati u skladu s voljom većine savezne države koja ih je izabrala, odnosno da neće glasati za kandidate koje predstavljaju.

Takvi elektori do sada nisu imali utjecaja na konačan ishod, ali ih je na prethodnim predsjedničkim izborima 2016. godine bilo više nego ikada ranije, čak sedam. Dva od tih sedam "izdala" su Trumpa, a pet Hillary Clinton.

Izbori su danas a neizvjesnost bi mogla potrajati sve do kraja sedmice, s obzirom na to da bi se u Pennsylvaniji, Wisconsinu i Michiganu moglo čekati na rezultate sve do petka, dok se prebroje glasovi pristigli poštom. Te tri zemlje zajedno imaju 46 elektorskih glasova.

Izgledi za demokratskog izazivača Bidena trenutno se čine boljima, ali ni pobjeda republikanca Trumpa nije nemoguća.