"Zovete ovo raspadanjem? Mogao bih fotografisati neke stanove u Doncasteru koji bi vam rekli više o raspadanju", kaže jedan od posjetilaca Kempenaersove izložbe u Londonu, posmatrajući fotografiju "Spomenik #11". "Je li ovo Uskršnje ostrvo ili svemirski brod koji slijeće na Zemlju? Mislim da je pogriješio temu", rekao je posjetilac, piše britanski list Guardian.
Fotografija prikazuje tri divovske skulpture, nalik obeliscima sa stisnutim šakama, kako niču iz seoskog krajolika u bivšoj Jugoslaviji. Kempenaers je želio svijetu prikazati ove zaboravljene spomenike, postavljene na danas neprmjetnim mjestima.
Uzdignuti iznad mirnih polja usred ničega, spomenici izgledaju poput vanzemaljskih letjelica, krugova u poljima ili naslovnica albuma Pink Floyda. Potpuno su u suprotnosti sa okolnim farmama i brdima, a njihova ljepota je upravo u njihovim neobičnim lokacijama. Betonske strukture potpuno odudaraju od prirodnog pejzaža koji ih okružuje.
"Spomenik #1" i njegova orlovska krila dizajnirao je hrvatski skulptor Dušan Džamonja, 1967. godine, a nalazi se u podnožju brda u blizini hrvatskog grada Podgarića. Za razliku od svjetskih velikih spomenika, ovu strukturu vidi samo šačica ljudi, dovoljno hrabrih da istražuju balkanske prostore.
Da su ovi spomenici izgrađeni u današnje doba, njihovi futuristički oblici izazvali bi brojne kontroverze u svijetu umjetnosti, a pogotovo među lokalnim stanovništvom. Tokom '60-ih i '70-ih godina prošlog stoljeća, stanovništvo je moralo napregnuti svoju maštu do krajnjih granica. Po Titovoj naredbi o obilježavanju bitaka iz Drugog svjetskog rata odbačene su tradicionalne ideje o tome kako ratni spomenici trebaju da izgledati. Tito je naredio vodećim jugoslavenskim arhitektima da ih dizajniraju.
Kempenaers je fotografisao 26 napuštenih spomenika, nakon što ih je otkrio u biblioteci Akademije Jan Van Eyck u Maastrichtu. Uz pomoć prijatelja iz Zagreba pronašao je mapu sa lokacijama svih spomenika i zaputio se u avanturu. Otkrio je da je veliki broj od nekoliko hiljada spomenika namjerno uništen.
"Budući da su potjecali iz prethodnog režima, za vrijeme rata su mnogi minirani. Oni su ih podsjećali na Titovu i partizansku borbu za nezavisnost protiv njemačke vojske", kaže Kempenaers.
Simboli zajedničke prošlosti uništeni su sa pojavljivanjem nacionalnih podjela početkom '90-ih. "Spomenici su nalik odlikovanjima na selu. Tito nije mogao postaviti figure ili biste u čast generala, jer nije želio favorizovati bilo koju etničku grupu. Zbog toga je naredio da se naprave spomenici koji neće ukazivati na ljude", rekao je Kempenaers. Spomenici su tako oslobođeni nacionalnog identiteta i postavljeni na mjesta na koja su učenici slani kako bi učili o nacionalnom i kulturnom jedinstvu.
Ono što je očito na Kempenaersovim fotografijama je da više niko, ni mladi ni stari, ne brinu o spomenicima. Ljudi su mislili da je lud. "Neki magazin iz Hrvatske pisao je o ludom Evropljaninu koji fotografiše ostatke zaboravljene prošlosti i to je bilo veoma čudno", kaže Kempenaer. Uprkos historijskoj važnosti i arhitektonskoj ljepoti, spomenici propadaju. Po njima se urinira, a išarani su grafitima. Umjesto da se čuvaju kao kulturno naslijeđe, oni su ostavljeni da propadnu. Bez dokumentacije će biti potpuno izgubljeni i zauvijek zaboravljeni. Kempenaersov serijal fotografija im je vratio barem djelić dostojanstva.
Izložba fotografija spomenika iz bivše Jugoslavije u Londonu će biti postavljena do 13. juna.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
