"Neophodno je razvijati saradnju, a ne poticati nesuglasice", rekao je Grimsson na marginama međunarodnog foruma "Arktik - teritorij dijaloga".
"Vrijeme hladnog rata, kada je Arktik bio teritorij napetosti je prošlo", rekao je islandski predsjednik, dodajući da je "danas potrebno tražiti nove pravce partnerstva". Kao glavne probleme Grimsson je naveo klimatske promjene i topljenje leda.
Posebni predstavnik ruskog predsjednika za međunarodnu saradnju na Arktiku i Antarktiku Artur Čilingarov rekao je na forumu da su arktičke zemlje danas primjer saradnje i dobrosusjedstva.
"Sasvim nedavno Arktik je bio predmet sukobljavanja, međutim, situacija se mijenja, sada su arktičke zemlje primjer saradnje i dobrosusjedstva", kazao je, podsjećajući da su nedavno Rusija i Norveška potpisale sporazum o razgraničenju akvatorija u Barentsovom moru.
Čilingarov je kazao da je poslije prekida Rusija ponovo počela aktivno osvajati i istraživati sjevernu regiju, dodajući da trenutno u Sjevernom ledenom okeanu radi ruska ekspedicija morskih geologa, koja među zadacima ima i određenje vanjske granice kontinentalne platforme Rusije.
Na otvaranju skupa predsjednik Ruskoga geografskog društva (RGD) i ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu rekao je da je potrebno ujediniti napore i iskoristiti potencijal radi izučavanja i očuvanja prirodne baštine Arktika u stoljeću globalnih ekoloških promjena, prenijela je agencija RIA Novosti.
Šojgu je istovremeno najavio da će RGD u saradnji sa Geografskim fakultetom u Moskvi sačiniti novi sveobuhvatni atlas Arktika.
Na dvodnevnom skupu u Moskvi okupilo se više od 300 vodećih stručnjaka za arktičku regiju, koji na forumu diskutuju o putevima međunarodne saradnje i uspostavljanja Arktika kao zone mira i saradnje.
Među sudionicima su predstavnici 15 zemalja i nekoliko međunarodnih organizacija - Svjetske banke, Arktičkog savjeta, Svjetskog fonda zaštite prirode i Evropske agencije za zaštitu prirodne sredine.
Sve nas ista ljubav spaja: Na Crvenoj noći stotine ljudi zaljubljenih u Velež
