U potrazi za mineralima
52

Norveška će biti prva u svijetu koja će započeti s iznimno opasnim rudarenjem

B. R.
Norveško more (Foto: Shutterstock)
Norveško more (Foto: Shutterstock)
Norveška je blizu početka kontroverznog rudarstva dubokog morskog dna nakon što je parlament ove države odobrio ovu aktivnost. To je izazvalo veliko nezadovoljstvo aktivista za zaštitu okoliša.

Odlukom parlamenta se otvara mogućnost da se na arktičkom morskom dnu koristi teška mehanizacija za istraživanje i eksploataciju metala i minerala, među kojima su magnezij, niobij i kobalt. Riječ je o resursima koji su potrebni za proizvodnju pametnih mobitela, električnih vozila, baterija, solarnih panela i drugih potreptšina.

Odluka norveških vlasti je u suprotnosti s preporukama ekologa i naučnika koji upozoravaju na katastrofalne posljedice po morski život. Izgledno je da će ova nordijska zemlja biti prva u svijetu koja će se upustiti u rudarstvo dubokog morskog dna.

Implikacijama ovog rudarstva bit će izloženo područje veće od Velike Britanije. Još zvanično nije određen početak istraživanja, ali industrija je već u zamahu.

"Sada ćemo razmotriti da li se to može učiniti na održiv načina, a to je korak na kojem trenutno radimo", izjavio je u parlamentu ministar energetike Terje Aasland.

Kaja Lonne Fjaertoft iz Svjetskog fonda za prirodu (WWF) je konstatovala da je riječ o katastrofalnoj odluci za okean.

"Duboko more je najveći svjetski rezervoar ugljika i naša posljednja netaknuta divljina, s jedinstvenim životinjama i važnim staništima koja ne postoje nigdje drugo na planeti Zemlji", napomenula je Fjaertoft.

Aktivistkinja svjetske organizacije za zaštitu okoliša Greenpeace Amanda Louise Helle je rudarstvo dubokog morskog dna nazvala razornim. Više od 800 naučnika je potpisalo otvoreno pismo kojim se traži onemogućavanje eksploatacije resursa na dubokom morskom dnu. Upozorili su da će ekosistem biti nepovratno oštećen.

Martin Webeler iz britanske Fondacije za okolišnu pravdu tvrdi da se potražnja za kritičnim mineralima može u velikoj mjeri zadovoljiti učinkovitijim mineralima koji su već korišteni. To za njega podrazumijeva reciklažu postojećih elektronskih uređaja i produženje vijeka tih uređaja.

"Zašto bismo destruktivno rudarstvo proširili na jedan od najneobičnijih i najvažnijih ekosistema na Zemlji, skoro sigurno uništavajući vrste i s nepoznatim utjecajem u velikom dijelu okeana, kada već sjedimo na takvom rudniku zlata", pitao je Webeler.

Dan Marks iz britanske organizacije za odbranu i sigurnost RUSI naveo je da se Evropa suočava s izazovima kada su u pitanju kritični minerali. No, s druge strane postoji imperativ zaštite okoliša, prenosi Sky News.