Amerikanci ohrabruju arapske države da pošalju mirovne snage u Gazu, tri navodno zainteresovane
SAD je o planovima razgovarao s arapskim državama. Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Maroko razmatraju inicijativu, ali predsjednik Joe Biden nije voljan rasporediti američke trupe u Gazu, rekli su zapadni i arapski dužnosnici, piše Financial Times.
"Arapske države su rekle da bi trebale biti predvođene SAD-om pa SAD pokušavaju smisliti kako bi to mogle voditi, a da nemaju čizme na terenu. Tri arapske države imale su početne razgovore, uključujući Egipat, Ujedinjene Arapske Emirate i Maroko, ali one bi željele da SAD prvo prizna palestinsku državu", kazao je zapadni zvaničnik.
Druge arapske države, uključujući Saudijsku Arabiju, odbacile su ideju o raspoređivanju svojih snaga, strahujući da će ih se smatrati suučesnicima s Izraelom. Također su oprezni zbog rizika da budu uvučeni u pobunu u Pojasu, koji je pod kontrolom Hamasa od 2007. godine.
Ali oni su postali otvoreniji prema ideji međunarodnih snaga koje djeluju u Gazi, dok se zapadne i arapske države bore da smisle održivu alternativu ostanku izraelskih trupa tamo.
Druga osoba upućena u rasprave rekla je da je Washington "pokušavao izgraditi zamah za stabilnost, ali američka politika je prilično čvrsta da neće biti američkih trupa na terenu, tako da im je teško iznijeti argument da drugi trebao".
"Ali mogli bi postojati drugi načini da se tamo stigne, a svaki napor mora biti vođen od strane Amerike. Dalek je put do arapskih snaga stabilnosti u Gazi", kazao je sugovornik Financial Timesa.
Također nije jasno na što bi Izrael bio spreman pristati, a SAD i njegovi saveznici frustrirani neizvjesnošću oko namjera premijera Benjamina Netanyahua za sukob.
To uključuje koliko dugo Netanyahu planira zadržati trupe u razorenom pojasu; koga bi njegova krajnje desna vlada prihvatila kao upravitelja; i koliko dugo će izraelska ofenziva trajati.
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u nedjelju za CBS-ov Face the Nation da je Washington "mnogo, mnogo sedmica radio na razvoju vjerodostojnih planova za sigurnost, za upravljanje, za obnovu" s arapskim državama i drugim saveznicima.
No dodao je: "Nismo vidjeli da to dolazi iz Izraela"
Glasnogovornik State Departmenta rekao je da je Washington održao razgovore "s partnerima u regiji o postkonfliktnoj Gazi", a mnogi dijele "spremnost da igraju konstruktivnu ulogu kada to uvjeti dopuste".
"Postojat će stalna potreba da mnoge nacije pojačaju podršku upravljanju Gazom, sigurnosti i humanitarnim naporima", rekao je glasnogovornik.
Netanyahu je insistirao na tome da će Izrael održati ukupnu sigurnost pojasa i glasno je odbacio da Palestinske vlasti koje podržavaju Arapi igraju bilo kakvu ulogu u upravi enklave. Također se opirao bilo kakvim potezima prema uspostavi palestinske države.
Neki izraelski dužnosnici, poput ministra odbrane Yoava Gallanta, izrazili su podršku ideji međunarodne prisutnosti u Gazi nakon rata. Ali nedostatak jasnoće oko izraelskog stava pogoršao je neizvjesnost oko bilo kakvog poslijeratnog planiranja.
"Izrael odbija razgovarati s bilo kim o tome, poriče. A svi ostali govore jedni mimo drugih. Arapske države kažu da Zapad mora priznati palestinsku državu, ali vrlo je malo velikih zapadnih država doista blizu toga", kazao je zapadni dužnosnik.
Arapski dužnosnik, koji je potvrdio da su SAD pokrenule ideju o mirovnim snagama sa svojim regionalnim partnerima, rekao je da također postoje razlike između arapskih država u pogledu planova nakon sukoba. No, rekao je da je veći problem to što "niko ne zna kakav će biti dan poslije".
Otkako je Izrael pokrenuo svoju ofanzivu u Gazi, građanski red je narušen u opkoljenom pojasu i velik dio njegove infrastrukture je uništen.
Netanyahu je obećao da će iskorijeniti Hamas, a Izrael je ozbiljno iscrpio svoje vojne kapacitete. Ali SAD i arapske države upozorile su Izrael da neće moći potpuno uništiti militantnu skupinu, koja je dio palestinskog društvenog tkiva.
Arapske države inzistiraju na tome da, kako bi se osiguralo održivo rješenje krize, SAD i druge zapadne nacije moraju izvršiti pritisak na Izrael da poduzme nepovratne mjere prema dvodržavnom rješenju desetljećima dugog izraelsko-palestinskog sukoba.
Kao dio ovog procesa, oni žele da Gazom upravlja reformirano palestinsko vodstvo koje upravlja pojasom, okupiranom Zapadnom obalom i istočnim Jerusalemom. Ali slabost i nedostatak vjerodostojnosti PA, koja nadzire ograničene dijelove Zapadne obale, komplicira te težnje.
Zapadni dužnosnik rekao je da je UN savjetovao da se postojeće policijske snage u Gazi zadrže na mjestu kako bi se pružila određena stabilnost, uz potencijalno uključivanje snaga sigurnosti PA kao druge razine.
"Ali to je vrlo izazovno s obzirom na ograničenja kapaciteta i potrebu da se dobije pristanak Hamasa. PA bi možda mogla s vremenom dovesti snage sa Zapadne obale", rekao je dužnosnik.
"Drugi problem je međunarodni element bilo koje sile, koja ne ide naprijed jer ni SAD ni Evropljani ne žele stati na zemlju", dodali su. Netanyahu je već razbjesnio arapske države sugerirajući da bi mogle pomoći vladi u Gazi.
Šeik Abdullah bin Zayed Al Nahyan, ministar vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata rekao je prošle sedmice da izraelski premijer "nema pravnu sposobnost da poduzme ovaj korak".
Sheikh Abdullah je rekao da će UAE biti spremni podržati palestinsku vladu koja ispunjava nade i težnje palestinskog naroda, uključujući nezavisnost. Ali dodao je da UAE "odbijaju biti uvučeni u bilo kakav plan koji ima za cilj osigurati pokriće za izraelsku prisutnost u pojasu Gaze".
