Pozitiva(c) dana
0

"Žene u crnom" svijetla tačka u sivilu političke korektnosti

Sarajevo-x.com
Foto: Arhiv
Foto: Arhiv
Lideri Hrvatske i Srbije, Ivo Josipović i Boris Tadić, izvinjavajući se za zločine koje su 90-ih godina činile vojske tih zemalja obično ističu koliko su ta izvinjenja bitna za pomirenje naroda u regiji. Isto to naveo je i bošnjački član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, koji se u intervjuu za televiziju B92 izvinio za sve nevine žrtve Armije BiH tokom zadnjeg rata.

Ipak, čini se kako na terenu u BiH ta izvinjenja nisu donijela do značajnije promjene stanja, budući da lider najveće partije u RS-u, Milorad Dodik, kad god mu to ustreba "zaprijeti" referendumom o otcjepljenju tog entiteta, a tek nedavno je njegovim stopama prestao ići lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, čija je retorika o trećem entitetu sve tiša.

Svijetla tačka u tom sivilu svakako je beogradska nevladina organizacija "Žene u crnom", osnovana 1991, a koja se svih ovih godina zorno zalaže za ljudska prava. Organizirale su hiljade akcija na ulici, u obliku protesta, te kampanja ili performansa. Redovno su svakog 11. jula u Potočarima, gdje izražavaju svoje suosjećanje s majkama Srebrenice.

U Beogradu dići spomenik žrtvama Srebrenice

Tako rijetki primjer borbe protiv suludih nacionalističkih poratnih sukoba i prepucavanja je suštinski potreban. "Žene u crnom" su posebno značajne budući da djeluju s one strane s koje je počinjen najveći genocid nakon II svjetskog rata - Srebrenica.

Njihova najnovija inicijativa je i zvučna i korisna - podizanje spomenika srebreničkim žrtvama u Beogradu. One su u četvrtak, naime, uputile takav prijedlog gradonačelniku i odbornicima Beograda, sa zahtjevom da se o njihovoj inicijativi izjasni gradska skupština.

U pismu koje su uputile gradonačelniku, odbornicima i Komisiji za spomenike i nazive ulica i trgova navode kako im je cilj prikupiti osam hiljada tri stotine sedamdeset i dva para cipela i isto toliko poruka članovima i članicama porodica ubijenih u genocidu, što bi bilo osnova za izgradnju trajnog spomenika u Beogradu ubijenim u genocidu u Srebrenici.

Izvinjenja lidera jesu bitna, jer na kraju krajeva oni i jesu ti koji trebaju i mogu svoje narode voditi prema pomirenju, ali upravo snaga nacionalističkih sukoba i retorike u BiH i dalje pokazuju da "Žene u crnom" ipak, zasad, imaju iskrenije namjere, barem kad je riječ o kazivanju istine o onom što se događalo, te pomirenju.

Drugim riječima, čini se kako "Žene u crnom" daleko više rade na tome da ubuduće ima sve manje žena u crnom.