Brojčana prevlast žena najizraženija je u Prvom i Drugom osnovnom sudu u Beogradu i Osnovnom sudu u Novom Sadu, gdje je čak manje od jedne petine muškaraca.
U većini sudova, zastupljenost muških djelilaca pravde iznosi od jedne trećine do jedne petine, ali ima i izuzetaka.
Prekršajni sudovi u Aranđelovcu, Trsteniku, Raški, Sjenici i Kosovskoj Mitrovici, kao i Privredni sud u Sremskoj Mitrovici su "čisto" ženski sudovi.
Muškarci su u većini samo u Novom Pazaru, višim sudovima u Nišu i Prokuplju, Privrednom sudu u Leskovcu, kao i u prekršajnim sudovima u Kikindi, Leskovcu i Prijepolju.
Žene su u većini i na ključnim funkcijama u pravosuđu. Na čelu Visokog savjeta sudstva i Vrhovnog kasacionog suda je Nata Mesarović, predsjednik Ustavnog suda Srbije je Bosa Nenadić, vršilac funkcije predsjednika Apelacionog suda u Beogradu je Radmila Dragičević-Dičić, a Apelacionog suda u Kragujevcu Vesna Petrović.
Uzrok za brojčanu prevlast žena treba tražiti još u ambijentu s početka 90. godina prošlog vijeka kada su mnogi muškarci napuštali pravosuđe i odlazili u advokaturu. Upućeni kažu da su žene mnogo istrajnije, upornije i odgovornije u sudijskom poslu, kao i u životu. Izvođenje dokaza, utvrđivanje istine i donošenje odluka više im "leži" od krivičnog gonjenja, koje je tužilački posao, ali i od advokature.
Žene sudije nikada nisu insistirale na poštivanju rodne ravnopravnosti prilikom oslovljavanja. Sudija je imenica i ženskog i muškog roda.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
