U Jasenovcu odata počast žrtvama, HOS-ovci provocirali zastavom "Za dom spremni"

Predvođeni premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem, u povorci su bili brojni ministri, ali ne i predstavnici jevrejskih, srpskih i antifašističkih organizacija koji su počast žrtvama odali ranije. Oni dolaze odvojeno u znak protesta protiv Vladinog tretmana ustaškog pozdrava "Za dom spremni" i traže od njih da što prije donesu zakon o zabrani korištenju tog pozdrava i ustaških simbola.

Uoči komemoracije dogodio se incident u kojem su se dvojica muškaraca predstavili kao HOS-ovci i raširili su zastavu HOS-a sa ustaškim natpisom "Za dom spremni".

U današnjoj koloni je bilo samo 200 učesnika među kojima i jedan preživjeli logoraš iz Jasenovca. Komemoracija je počela intoniranjem himne Republike Hrvatske, a potom je održana minuta šutnje za sve stradale logoraše. Potom je pročitano potresno svjedočanstvo preživjele logorašice Marijane Krvarić Amulić u kojoj je opisana sva bol, poniženje i strahota onoga što su žene doživjele u ovom logoru, samo zbog režima.

"7. marta 1942. godine upućeni smo u logor Stara Gradiška. Odluku je donijela policija. Krenuli smo u vagonima za stoku, u jednom žene, u drugom muškarci. Putovali smo poslijepodne i cijelu noć nismo mogli zaspati. (...) Po ko zna koji put voz je stao i neko je počeo vrištati'Jasenovac'. Ustaše su izvlačile naše drugove iz vagona, žicom vezivali jednog za drugog i gurajući ih i tukući potjerali kao krdo stoke u pravcu Jasenovca. Gledali smo za njima i opraštale se od njih. Vjerovale smo da posljednji put vidimo naše drugove, neke od njih i nismo više vidjeli. (...) Do logora smo pješačile dugo, odvedene smo u ženski logor Kulu koja je odavala stravičnu sliku. Osjetile smo pravi smisao riječi tamnica. Činilo se da iz nje nema povratka", navodi se. između ostalog, u svjedočenju bivše logorašice.

Prisutni su se pomolili za sve žrtve logora, a molitve su predvodili svećenik i imam. Položeni su i vijenci.

Logor Jasenovac bio je najveći sabirni logor i logor smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i kasnije SFRJ. Sabirni logori osnovani su kao mjesta zarobljavanja, prisilnog rada i ubistva velikog broja Srba, Jevreja, Roma i Hrvata (protivnika ustaškog režima). U njemu je stradalo više od 100.000 ljudi, a imena 81.000 su navedena na spomen ploči, od kojih je blizu 20.000 dječijih.